Algoritmi odlučuju što čitate: Ovaj podatak o 60 posto građana zabrinjava

Čak 60 posto građana do vijesti dolazi slučajno jer im sadržaj putem društvenih mreža i digitalnih platformi stiže bez aktivnog pretraživanja, prenosi HRT. Algoritmi pritom sve snažnije utječu na informacije koje publika vidi, otvara i dijeli, zbog čega se mijenja i odnos građana prema medijima.

Podatak je predstavljen uoči prvog novinarskog foruma održanog u sklopu novoosnovanog Centra za održivost obrazovanja novinara pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Sudionici su razgovarali o pritiscima na novinarsku profesiju, promjenama navika publike i odgovornosti digitalnih platformi.

Algoritmi preuzimaju ulogu urednika

Digitalne platforme sadržaj prilagođavaju prethodnim interesima, reakcijama i ponašanju korisnika. Time se povećava vjerojatnost da će osoba dobivati slične objave, dok joj važne teme izvan postojećih interesa mogu ostati skrivene. Takav način distribucije vijesti otvara pitanja o informiranosti građana i raznolikosti sadržaja koji im je svakodnevno dostupan.

Algoritmi zatim određuju redoslijed objava, ali ne djeluju prema jednakim profesionalnim pravilima kao uredništva. Jasna Vaniček Fila iz Vijeća za elektroničke medije naglasila je da društvene mreže i digitalne platforme nisu mediji, nego tehnološki sustavi koji pomažu u distribuciji sadržaja.

Televizija i radio zadržali povjerenje publike

Istraživanja pokazuju da građani i dalje najviše vjeruju televiziji i radiju. U takvom okruženju posebno je važna uloga javnih medija, koji bi publici trebali pružiti provjerene, relevantne i raznolike informacije. Profesionalno novinarstvo pritom ostaje ključno za provjeru činjenica i razumijevanje složenih društvenih događaja.

Razlika između medija i tehnološke platforme važna je i zbog odgovornosti za objavljeni sadržaj. Mediji imaju urednike, novinare i profesionalna pravila, dok platforme prvenstveno upravljaju distribucijom. Algoritmi mogu povećati doseg kvalitetne vijesti, ali jednako brzo mogu proširiti netočnu, manipulativnu ili iz konteksta izvučenu informaciju.

Centar povezuje struku, studente i publiku

Novi centar u Puli trebao bi postati mjesto razmjene znanja i iskustava između akademske zajednice, medijskih institucija i novinarske struke. U njegov rad žele se uključiti regulatori, nastavnici novinarstva i srodnih studija, studenti te publika, čije se navike ubrzano mijenjaju.

Dr. sc. Tijana Vukić sa Sveučilišta Jurja Dobrile istaknula je važnost povezivanja svih koji sudjeluju u obrazovanju budućih novinara. Cilj je razvijati održive modele obrazovanja i pripremiti studente za okruženje u kojem se informacije šire brzo, a vjerodostojnost izvora mora se neprestano provjeravati.

Publika mora znati zašto vidi određenu vijest

Medijska pismenost postaje presudna jer korisnici trebaju razumjeti zašto im se određeni sadržaj prikazuje. Algoritmi neće nestati iz procesa informiranja, ali građani mogu aktivnije birati izvore, uspoređivati informacije i pratiti pouzdane medije. Podatak da većina do vijesti dolazi slučajno pokazuje koliko je važno razvijati kritički odnos prema sadržaju na digitalnim platformama.

Više:

Veliki korak za Sinj: prekogranični geopark Dinaridi mogao bi promijeniti cijeli kraj
Nedjelja odluke na Hampdenu: derbi Edinburgha sprema dramu koju nitko ne želi propustiti
Afrički kup nacija ostaje svake dvije godine: CAF iznenada povukao veliki plan

NAJNOVIJE