Američka invazija na Kanadu ušla je u vojne procjene
Mogućnost da Sjedinjene Američke Države napadnu Kanadu i dalje se smatra krajnje nevjerojatnom. Ipak, činjenica da kanadski vojni stručnjaci razmatraju takav scenarij pokazuje koliko su se promijenili međunarodni odnosi. Matthew Schmidt, izvanredni profesor nacionalne sigurnosti na Sveučilištu New Haven u Connecticutu, smatra da iza priprema stoji stvaran strah izazvan političkom nepredvidljivošću.
Kanadski čelnici zato moraju procijeniti koliko blisko žele nastaviti surađivati s američkom vojskom. Partnerstvo dvjema državama donosi vrijedne obavještajne podatke, ali bi u slučaju ozbiljnog sukoba moglo postati sigurnosni rizik. Američka invazija na Kanadu u javnosti se povezuje i s izjavama Donalda Trumpa o pretvaranju zemlje u 51. američku saveznu državu.
Ključni položaji mogli bi pasti za samo tjedan dana
Prema modelu kanadske vojske o kojem je izvijestio list Globe and Mail, američki napad mogao bi preplaviti strateški važne kanadske položaje unutar jednog tjedna. Brojčano i tehnološki slabije kanadske snage nakon toga bi se morale povući te prijeći na gerilski način ratovanja, izvodeći manje napade radi ometanja i iscrpljivanja protivnika.
U tom hipotetskom sukobu Američka invazija na Kanadu potaknula bi Ottawu da pomoć zatraži od tradicionalnih saveznika, ponajprije Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Kanadski mediji navode da je riječ o prvom planiranju mogućeg američkog napada u približno stotinu godina, iako se izrađeni model nalazi na jednostavnijoj razini vojnih procjena.
Kanada želi stotine tisuća građana u pričuvi
Vojni analitičari upozoravaju da Kanada, za razliku od dijela saveznika u NATO-u, nema dovoljno razrađen odgovor na moguću kopnenu invaziju. Zbog nestabilnijih geopolitičkih okolnosti sada pokušava nadoknaditi propušteno. Načelnik kanadske obrane nedavno je zatražio veliko povećanje oružanih snaga, uključujući mogućnost uključivanja do 300.000 građana s osnovnom vojnom obukom.
Američki časnici mogli bi odbiti zapovijed
Ni američkoj strani takva operacija ne bi bila jednostavna. Schmidt procjenjuje da bi Američka invazija na Kanadu izazvala snažno protivljenje unutar američkih oružanih snaga. Brojni časnici mogli bi podnijeti ostavke jer bi zapovijed za napad na bliskog saveznika smatrali nezakonitom i nemoralnom. Vojnici dviju zemalja redovito zajedno vježbaju i međusobno se poštuju.
U slučaju potpunog sloma odnosa Washington bi se, prema Schmidtovoj procjeni, mogao usredotočiti na kanadske zalihe nafte, minerala i druge strateške resurse. Jedan od ciljeva mogao bi biti i brzo uklanjanje političkog vodstva. Iako SAD raspolaže daleko većom vojnom silom, kanadske postrojbe mogle bi pružiti ozbiljan otpor na golemom i zahtjevnom teritoriju.
Planiranje ne znači da je napad izgledan
Stručnjaci naglašavaju da Američka invazija na Kanadu nije vjerojatan razvoj događaja. Obrambeno planiranje ipak uključuje i scenarije koji se čine gotovo nezamislivima. Za Kanadu je to način provjere spremnosti institucija, pričuvnih snaga i međunarodnih savezništava u vremenu u kojem se donedavno stabilni politički odnosi više ne uzimaju zdravo za gotovo.
Više:
Teške optužbe potresaju elitno sveučilište: slučaj na Cornellu pokrenuo veliku istragu
Pobjeda Škotske otkrila brutalnu istinu: Domaćini su izgledali kao kipovi
Fiona Lowe preminula je sa samo 13 godina: Sestra objavila poruku koja slama srce
