U povodu 31. godišnjice VRO-a „Oluja” na Trgu bana Jelačića održana je antiratna akcija u Zagrebu pod nazivom „Zločini u Oluji su odgovornost svih nas”, prenosi HRT. Organizatori iz nekoliko organizacija civilnog društva poručili su da pravedna budućnost nije moguća bez utvrđivanja činjenica, suosjećanja sa žrtvama i prihvaćanja odgovornosti za zločine.
Zašto je antiratna akcija u Zagrebu održana
Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa kazala je da organizatori izražavaju suosjećanje sa svim žrtvama ratnih zločina počinjenih u hrvatsko ime. Naglasila je da antiratna akcija u Zagrebu podsjeća i na zločine nad građanima srpske nacionalnosti koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije Oluja.
Organizatori tvrde da se dio tih zločina u Hrvatskoj i dalje tretira kao obična ubojstva, a ne kao ratni zločini. Upozorili su na višedesetljetno institucionalno negiranje, umanjivanje i prešućivanje stradanja te naveli da je tijekom i nakon Oluje spaljeno više od 22.000 kuća, dok je približno 200.000 ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
Podaci o žrtvama i neistraženim zločinima
Prema podacima Documente koje su predstavili organizatori, evidentirano je 1.747 žrtava srpskog i 466 žrtava hrvatskog etniciteta. Upozorili su da većina zločina nije istražena ni procesuirana. Umjesto utvrđivanja činjenica i preuzimanja odgovornosti, smatraju, javni prostor obilježavaju relativizacija, šutnja i pretvaranje ratne prošlosti u nacionalni mit.
Poruka koju je antiratna akcija u Zagrebu poslala javnosti odnosi se i na opasnost od produbljivanja društvenih podjela. Organizatori smatraju da prešućivanje zločina potiče nacionalizam i stvara prostor za opravdavanje novih oblika nasilja. Upozorili su i na snažniju militarizaciju društva te sve češću normalizaciju ratne retorike u javnom i političkom prostoru.
Odluka Ustavnog suda o zabrani prosvjeda
Pamuković je podsjetila i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske povezanu sa zabranom njihova prosvjeda iz 2016. godine. Sud je 14. srpnja utvrdio da je Centru Rosa bilo povrijeđeno pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed. Odluku je ocijenila važnom pobjedom za slobodu izražavanja i pravo građana da u javnosti otvaraju osjetljiva pitanja.
Prema riječima organizatora, antiratna akcija u Zagrebu nije bila usmjerena protiv obilježavanja obljetnice, nego prema priznavanju patnje svih žrtava i odgovornom odnosu prema prošlosti. Smatraju da se sigurnost ne bi trebala promatrati isključivo kroz vojnu moć te pozivaju institucije da istraže zločine, procesuiraju odgovorne i osiguraju dostojanstvo obiteljima stradalih.
Tko je sudjelovao u organizaciji
Akciju su organizirali Centar za žene žrtve rata Rosa, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta i Ženska mreža Hrvatske. Zaključna poruka koju je antiratna akcija u Zagrebu uputila bila je da trajni mir zahtijeva javno suočavanje s činjenicama, zaštitu prava na prosvjed i jednak odnos prema svim civilnim žrtvama.
Više:
Novi detalji: tragedija u Začretju potaknula hitnu reakciju socijalnih službi
Spor oko projekta: vjetroelektrana Dazlina dobila dozvolu, Most traži njezino poništenje
Velika promjena za otočane: policijski ured u Preku donosi usluge zbog kojih su morali putovati u Zadar
