Nova karta jednog od najsloženijih dijelova mozga
Indijski znanstvenici iz Centra za mozak Sudha Gopalakrishnan pri Indijskom institutu za tehnologiju u Madrasu izradili su iznimno detaljnu trodimenzionalnu kartu regije koja upravlja ključnim životnim funkcijama. Atlas ljudskog moždanog debla omogućuje istraživačima da se kreću od snimke cijelog mozga do prikaza pojedinačnih živčanih stanica. Autori tvrde da je riječ o najdetaljnijem digitalnom prikazu te vrste izrađenom u staničnoj razlučivosti.
Projekt nosi naziv Anchor, a nastao je povezivanjem više od 500 presjeka moždanog tkiva. Uzorci potječu iz fetalnih, dječjih i odraslih mozgova, što znanstvenicima pruža mogućnost usporedbe različitih razvojnih razdoblja. Atlas ljudskog moždanog debla tako ne prikazuje samo anatomsku strukturu nego i promjene koje se mogu pojaviti tijekom razvoja i odrastanja.
Atlas ljudskog moždanog debla prikazuje više od 200 skupina stanica
Za izradu atlasa korištene su mikroskopske slike visoke razlučivosti, a ne znatno skuplje molekularne metode. Znanstvenici su prepoznali više od 200 skupina moždanih stanica i živčanih putova. Osam kemijskih pokazatelja pomoglo im je u razlikovanju pojedinih vrsta stanica. Zahvaljujući takvom pristupu, atlas ljudskog moždanog debla nudi rijetko viđenu razinu detalja i jasniji pogled na njegovu gusto povezanu unutarnju strukturu.
Već više od stoljeća neuroznanstvenici istražuju mozak postupno, slično prvim kartografima koji su nepoznata područja sastavljali iz raspršenih opažanja. Čak i danas patolozi pri dijagnosticiranju bolesti poput Alzheimerove često pregledavaju samo nekoliko uzoraka organa koji sadrži približno 86 milijardi neurona. Zbog toga veliki dio složene moždane arhitekture i dalje ostaje izvan dosega uobičajenih analiza.
Mala regija koja održava čovjeka na životu
Moždano deblo zauzima tek malen dio mozga, ali njegova je uloga presudna. Ono povezuje mozak s leđnom moždinom te sudjeluje u nadzoru disanja, otkucaja srca, spavanja, budnosti i pokreta. Atlas ljudskog moždanog debla mogao bi istraživačima pomoći da preciznije odrede položaj sitnih skupina stanica čije oštećenje može izazvati katastrofalne posljedice.
Detaljno mapiranje ove regije dosad je bilo iznimno teško jer su njezine stanice i živčani putovi gusto raspoređeni. Novi digitalni prikaz povezuje podatke dobivene magnetskom rezonancijom s mikroskopskim snimkama tkiva. Korisnik se zato može postupno približavati promatranom području, sve dok na zaslonu ne postanu vidljive pojedinačne stanice i njihova neposredna okolina.
Moguća pomoć u razumijevanju teških bolesti
Atlas ljudskog moždanog debla mogao bi poslužiti kao važna referentna karta za buduća istraživanja neuroloških poremećaja. Preciznije poznavanje rasporeda stanica može pomoći pri proučavanju područja pogođenih degenerativnim bolestima, poremećajima spavanja ili problemima s kretanjem. Ipak, atlas sam po sebi nije dijagnostički alat niti neposredan lijek, nego istraživačka osnova za uspoređivanje zdravog i promijenjenog tkiva.
Indijski tim vjeruje da je ovim projektom popunjen dio jedne od najvećih praznina u suvremenoj neuroznanosti. Atlas ljudskog moždanog debla objedinjuje različite životne dobi, kemijske pokazatelje i trodimenzionalnu rekonstrukciju u jedinstvenom digitalnom sustavu. Njegova najveća vrijednost mogla bi biti u tome što znanstvenicima omogućuje proučavanje cjeline bez gubitka detalja koji su presudni za razumijevanje rada ljudskog mozga.
Više:
Mitch McConnell prekinuo šutnju nakon pada: Otkrio zašto se još ne vraća u Senat
Plenković u Parizu: Dva važna događaja u samo 48 sati, evo što ga očekuje
Google dodao Stijena.info među preferirane izvore – odaberite nas kao svoj izvor vijesti
