Razmjeri koje je dosegnulo bacanje hrane u Hrvatskoj otkrivaju da svaki stanovnik godišnje odbaci oko 120 kilograma namirnica. Najnovije procjene pokazuju da ukupna količina otpada doseže približno 480 tisuća tona, prenosi HRT. Iako je domaći rezultat nešto niži od prosjeka Europske unije, stručnjaci upozoravaju da su posljedice ozbiljne za okoliš, gospodarstvo i kućne proračune.
Kako smanjiti bacanje hrane u Hrvatskoj
Podaci su predstavljeni na trećoj konferenciji „Hrana bez otpada“, koju su zajednički organizirali Metro Hrvatska, Jutarnji list i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Ovogodišnje izdanje, nazvano „Održiva budućnost Hrvatske: klima se čuva i na tanjuru“, bilo je posvećeno konkretnim rješenjima, učinkovitijem upravljanju namirnicama te ulozi donacija i banaka hrane.
Državni tajnik Zdravko Tušek naglasio je da bacanje hrane treba promatrati iz okolišne i etičke perspektive, ali i u kontekstu održivije poljoprivredne proizvodnje. Prema najnovijim podacima, približno polovica od ukupno 480 tisuća tona nastaje u prehrambenim sustavima i poslovnom sektoru, dok ostatak otpada dolazi iz kućanstava i ugostiteljstva.
Hrvatska je ispod europskog prosjeka
Godišnji prosjek u Hrvatskoj iznosi oko 120 kilograma po stanovniku, dok je prosjek Europske unije približno 130 kilograma. U pojedinim državama koje prednjače po količini otpada odbaci se između 200 i 300 kilograma po stanovniku. Ipak, činjenica da je bacanje hrane u Hrvatskoj nešto manje od europskog prosjeka ne znači da nema prostora za znatno poboljšanje.
Pozitivni pomaci zabilježeni su u prehrambenim sustavima, gdje se količina otpada posljednjih godina smanjila za približno 30 posto. Veći izazov ostaju kućanstva, u kojima se zbog ubrzanog načina života često kupuje više nego što je potrebno. Zato su važni planiranje obroka, pravilno čuvanje namirnica i odgovornije upravljanje obiteljskim resursima.
Cijeli opskrbni lanac mora sudjelovati
Predsjednik Uprave Metroa Hrvatska Tomislav Smolčec upozorio je da je bacanje hrane jedna od gorućih tema suvremenog svijeta. Prema njegovim riječima, problem ne može riješiti samo jedan sudionik. Potrebna je suradnja dobavljača, proizvođača, trgovaca, veletrgovaca, ugostitelja i potrošača, uz preciznije predviđanje zaliha, osobito kod proizvoda s kratkim rokom uporabe.
Važnu ulogu imaju i donacije. Metro surađuje s bankama hrane, Caritasom i Crvenim križem kako bi ispravne namirnice koje bi mogle ostati neiskorištene stigle do potrebitih. Takav pristup pridonosi solidarnosti, ali i načelima održivog razvoja. Sudionici konferencije ocijenili su da je sustav doniranja posljednjih godina uređen kvalitetnije nego prije.
Odbačena namirnica znači izgubljene resurse
Glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić istaknuo je da bacanje hrane nije samo loša svakodnevna navika. Iza svake odbačene namirnice stoje voda, energija, poljoprivredno zemljište, prijevoz, rad i novac potrebni da bi ona stigla do stola. Zbog toga otpad istodobno predstavlja ekonomski, socijalni i klimatski problem koji zahtijeva zajedničku reakciju države, gradova i poslovnog sektora.
Na konferenciji su nagrađeni i najbolji školski projekti posvećeni toj temi. Priznanja su dobili učenici škola iz Splita, Osijeka, Rijeke, Požege, Varaždina i Zagreba. Organizatori poručuju da se navike trebaju mijenjati od najranije dobi jer odgovornija kupnja i potrošnja mogu smanjiti bacanje hrane te sačuvati vrijedne prirodne i financijske resurse.
Više:
Saborska rasprava eksplodirala: HDZ napao Tomaševića, oporba traži Plenkovićev odlazak
Sjeverna Irska zaustavila Szoboszlaija, ali jedan podatak otkriva veliki problem
Billy Gilmour doživio najteži udarac karijere, a onda pokazao nevjerojatnu snagu
