25. travnja 1848. godine, ban Josip Jelačić izdao je povijesni proglas kojim je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj. Ovaj čin predstavljao je jednu od ključnih prekretnica u hrvatskoj povijesti – kraj feudalnih odnosa i početak procesa modernizacije društva. Odluka nije bila samo pravno-politička, već i simbol dubokih društvenih promjena koje su zahvatile tadašnju Europu, osobito u kontekstu revolucionarne 1848. godine, poznate i kao Proljeće naroda.
Povijesni kontekst
Godina 1848. obilježena je valom revolucija diljem Europe. Narodi su tražili više sloboda, ustavnu vlast, ukidanje feudalnih odnosa i nacionalnu autonomiju. U Habsburškoj Monarhiji sve je više jačalo nezadovoljstvo prema centralističkoj politici Beča, osobito u zemljama poput Hrvatske, gdje su narodni preporod i ideje narodnog suvereniteta već bili u punom zamahu zahvaljujući djelovanju iliraca.
U tom kontekstu, Josip Jelačić, imenovan banom Hrvatske 23. ožujka 1848., vrlo je brzo stekao povjerenje naroda, ne samo zbog svog vojničkog iskustva, već i zbog političke osjetljivosti prema narodnim težnjama. Već mjesec dana nakon preuzimanja banske časti, odlučuje se na radikalan potez – ukidanje kmetstva.
Što je značilo ukidanje kmetstva?
Kmetstvo je bio oblik feudalnog odnosa u kojem su seljaci bili vezani uz zemlju i morali su svojim gospodarima davati dio uroda, obavljati tlaku i plaćati razne dažbine. Takav sustav ograničavao je slobodu kretanja, pravo vlasništva i gospodarski razvoj. Za seljačko stanovništvo, koje je činilo većinu hrvatskog društva, ukidanje kmetstva značilo je slobodu – pravnu i osobnu.
U proglasu od 25. travnja 1848., Jelačić ističe kako “od sada nema više kmetstva” te da svi kmetovi postaju slobodni ljudi. Ovim činom ukinute su tlake, desetine i ostale feudalne obveze. Iako je pitanje zemljišne reforme ostalo neriješeno i mnogi su seljaci morali otkupiti zemlju koju su obrađivali, simbolička snaga Jelačićeva proglasa bila je golema.
Jelačić kao narodni vođa
Jelačić se u ovom trenutku profilirao kao vođa koji razumije i podržava narodne težnje. Njegovo ukidanje kmetstva nije bilo samo čin socijalne pravde, nego i politički potez kojim je učvrstio svoj autoritet i povjerenje naroda. Time se diferencirao od mađarskih vlasti, koje su u to vrijeme oklijevale s ukidanjem feudalnih odnosa, osobito prema narodima izvan ugarskih zemalja.
Osim simboličkog značenja, Jelačićev proglas imao je i konkretnu društvenu težinu. U trenucima kada je u Ugarskoj jačao pritisak mađarizacije i kada su Hrvati tražili očuvanje svog identiteta, ukidanje kmetstva predstavljalo je čin solidarnosti s narodom i naglasak na vlastitu autonomnu političku volju. Jelačić je time jasno dao do znanja da Hrvatska ima svoj smjer – kako politički, tako i društveno.
Reakcije i političke posljedice
Reakcije na Jelačićev proglas bile su različite. Među seljacima je dočekan s oduševljenjem – narod je u Jelačiću vidio osloboditelja i vođu koji ih ne tretira kao podanike, već kao građane. S druge strane, feudalci i velikaši su sumnjičavo gledali na ovu odluku, svjesni gubitka vlasti i prihoda koje su dotad ostvarivali kroz kmetstvo. Beč je, u želji da očuva stabilnost, u početku bio rezerviran prema Jelačićevim potezima, ali mu je kasnije, osobito nakon sukoba s mađarskom revolucijom, dao podršku.
Ova odluka dodatno je učvrstila Jelačićev položaj, ne samo kao bana, već i kao političkog lidera koji se zalaže za interese naroda. Uskoro će krenuti i vojna djelovanja, kada Jelačić povede hrvatsku vojsku preko Drave u borbu protiv mađarskih revolucionara, što će dodatno obilježiti njegovu povijesnu ulogu.
Posljedice i nasljeđe
Ukidanje kmetstva bio je prvi korak prema razvoju modernog građanskog društva u Hrvatskoj. Iako su ekonomske i društvene promjene dolazile sporo, proglas iz 1848. godine ostaje upamćen kao temelj slobode i jednakosti za hrvatskog seljaka. Također, postavio je temelj za kasnije agrarne reforme i potaknuo ideju o pravima pojedinca nasuprot privilegijama aristokracije.
Danas se taj čin promatra ne samo kao administrativna odluka, već kao izraz političke hrabrosti i odgovornosti prema narodu. Josip Jelačić ostao je zapamćen u kolektivnom pamćenju kao borac za hrvatska prava, a njegova odluka o ukidanju kmetstva simbol je prijelaza iz feudalnog u moderno doba.
Na današnji dan prisjećamo se tog povijesnog trenutka s poštovanjem – kao dana kada je sloboda dobila svoj pravni izraz, a seljak postao građanin.