BiH recimo ne radi ništa, a evo što rade normalne vlade diljem svijeta da bi olakšale krizu životnog standarda

Poremećaji globalnih opskrbnih lanaca uzrokovani pandemijom i učinci ruskog rata u Ukrajini uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time potaknuli krizu životnog standarda – kako na taj problem odgovaraju vlade?

Najveće europsko gospodarstvo planira uvesti porez na cijenu plina za sve potrošače od 1. listopada. Njemačka vlada je u srpnju najavila državnu pomoć od 15 milijardi eura za Uniper, najvećeg uvoznika ruskog plina u zemlju. Smanjila je i porez na benzin i dizel te snažno spustila troškove javnog prijevoza, piše Lidermedia.hr.

Francuski parlament je 3. kolovoza usvojio paket pomoći za borbu protiv inflacije vrijedan 20 milijardi eura. Francuzi su odlučili podići mirovine i neke oblike socijalne pomoći te su dopustili tvrtkama da zaposlenicima isplaćuju veće neoporezive bonuse u pokušaju povećanja kupovne moći kućanstava.

Italija je dan nakon Francuske odobrila svoj paket pomoći vrijedan oko 17 milijardi eura s ciljem smanjenja računa za struju i plin te je taj iznos ustvari dodatak na od siječnja već potrošenih oko 35 milijardi eura koji su imali za cilj ublažiti učinke rasta troškova struje, plina i benzina.

Poljska je u srpnju uvela pomoć u obliku “odmora od plaćanja” za građane s kreditima u nacionalnoj valuti zlotima. Tim moratorijem dopušteno im je preskočiti plaćanja tijekom osam mjeseci u razdoblju od dvije godine.

Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije 2022., plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te su uvedene mjere za poticanje energetske učinkovitosti.

Subvencije i potpore

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i vlada te zemlje pritišću državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u srpnju dvaput uvodila odvojena sniženja cijene goriva za ukupno devet posto, čime su cijene došle na najnižu razinu od ožujka.

Indija je u svibnju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 posto indeksa potrošačkih cijene. Također je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.

Japan je u travnju odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio gospodarske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Tako su uvedene subvencije za smanjenje cijena benzina te gotovinske isplate za kućanstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kishida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati početkom srpnja su najavili povećanje potrošnje na socijalnu pomoć. UAE je udvostručio financijsku potporu obiteljima s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatnih 5,42 milijarde dolara.

Turska je početkom srpnja povećala minimalnu plaću u zemlji za oko 30 posto, dodajući 50-postotnom porastu s kraja prošle godine.

[td_block_7 category_id="" block_template_id="" custom_title="NAJNOVIJE" header_color="#ff7900" limit="6" sort="" tdc_css="eyJhbGwiOnsiZGlzcGxheSI6IiJ9fQ=="]