Svake godine 22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti, dan posvećen podizanju svijesti o važnosti raznolikosti živih bića na Zemlji. Ovu je obljetnicu proglasila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 2000. godine, a datum se poklapa s usvajanjem Konvencije o biološkoj raznolikosti 1992. na Konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru.
Što je biološka raznolikost?
Biološka raznolikost obuhvaća sve oblike života na Zemlji — od najsitnijih mikroorganizama do najvećih sisavaca, uključujući biljke, životinje, gljive i ekosustave u kojima obitavaju. No, biološka raznolikost ne odnosi se samo na broj vrsta, već i na genetsku raznolikost unutar tih vrsta, kao i raznolikost staništa i ekoloških procesa.
Ona čini temelj života. Opskrbljuje nas hranom, vodom, zrakom, lijekovima i sirovinama. Šume, rijeke, mora, travnjaci i drugi prirodni sustavi reguliraju klimu, pročišćuju zrak i vodu te sprječavaju eroziju tla i poplave. Bez bioraznolikosti, ti bi sustavi bili narušeni, a posljedice bismo osjetili svi.
Biološka raznolikost ima i kulturnu dimenziju – povezana je s tradicijama, identitetima i znanjima lokalnih zajednica diljem svijeta. Mnoge autohtone zajednice stoljećima žive u skladu s prirodom i posjeduju dragocjena znanja o vrstama i ekosustavima koja mogu pomoći u njihovom očuvanju. U tom smislu, očuvanje bioraznolikosti je i čin poštovanja prema ljudskoj raznolikosti i kulturnom nasljeđu.
Gubitak: globalni izazov
Unatoč njezinoj važnosti, biološka raznolikost sve je ugroženija. Prema izvještaju Međuvladine platforme za biološku raznolikost i usluge ekosustava (IPBES), milijun biljnih i životinjskih vrsta prijeti izumiranje, a mnoge bi mogle nestati već u sljedećim desetljećima. Uzroci su brojni: krčenje šuma, onečišćenje, pretjerani ribolov i lov, klimatske promjene, širenje invazivnih vrsta i urbanizacija.
Svijet se nalazi u kritičnom trenutku. Gubitak biološke raznolikosti nije samo problem zaštite prirode — to je i pitanje zdravlja, gospodarstva, hrane i sigurnosti. Pandemije, poput COVID-19, pokazale su nam koliko je narušena ravnoteža između ljudi i prirode opasna. Sve češći prijenos bolesti sa životinja na ljude povezan je upravo s uništavanjem prirodnih staništa i kontaktom s divljim vrstama.
Stanje u Hrvatskoj
Hrvatska je, unatoč svojoj maloj površini, jedna od biološki najraznolikijih zemalja Europe. U njoj se nalazi više od 38.000 poznatih vrsta, a pretpostavlja se da ih ima još dvostruko više koje nisu do kraja istražene. Posebno su značajna tri biogeografska područja: panonsko, alpsko i mediteransko, koja zajedno čine jedinstvenu prirodnu baštinu.
Na nacionalnoj razini postoji više od 400 zaštićenih područja prirode, uključujući osam nacionalnih parkova i jedanaest parkova prirode. Ipak, ni Hrvatska nije pošteđena izazova – urbanizacija, masovni turizam, zagađenje i klimatske promjene ugrožavaju brojne vrste i staništa, posebice na obalnom području i u močvarnim ekosustavima.
Jedan od ključnih izazova je i nedovoljna edukacija građana o važnosti zaštite prirode. Stoga je nužno ulagati u obrazovanje i poticati mlađe generacije da razvijaju svijest o okolišu kroz školu, medije i terensku nastavu. Djeca koja rano usvoje vrijednosti očuvanja prirode postaju odrasli koji promišljeno i odgovorno djeluju.
Što možemo učiniti?
Očuvanje biološke raznolikosti odgovornost je svih – vlada, znanstvenika, poduzeća, lokalnih zajednica i građana. Evo nekoliko koraka koje možemo poduzeti:
- Podržimo održivu poljoprivredu – birajmo lokalne, sezonske i organski uzgojene proizvode.
- Smanjimo potrošnju plastike – posebno jednokratne plastike koja šteti morskom životu.
- Zaštitimo prirodu oko sebe – sudjelujmo u akcijama čišćenja, pošumljavanju i edukaciji.
- Čuvajmo vrste i staništa – ne uzimajmo biljke i životinje iz prirode, podržimo očuvanje autohtonih vrsta.
- Zalažimo se za zakonsku zaštitu prirode – informirajmo se i podržimo politike koje promiču očuvanje okoliša.
Međunarodni dan biološke raznolikosti podsjetnik je da nismo odvojeni od prirode, već njezin sastavni dio. Očuvanje bioraznolikosti nije samo pitanje ljubavi prema prirodi – to je pitanje opstanka čovječanstva.
Ako želimo osigurati budućnost za sebe i generacije koje dolaze, moramo djelovati sada. Jer zdrav planet počiva na zdravoj i raznolikoj prirodi – a bez nje, ni mi ne možemo postojati.
