Bitka za Vukovar — hrvatska tragedija i simbol borbe
Jedan od najmračnijih dana, ali najponosnijh dana u recentnoj hrvatskoj povijesti – bitka za Vukovar – trajala je od 25. kolovoza do 18. studenoga 1991., dok su obrambeni zidovi nade i otpora konačno posustali pred vojnom premoći JNA i pridruženih sprskih paravojnih postrojbi.
Obrana pod nemogućim uvjetima
Na početku bitke, Vukovar je branilo tek oko 1 800 hrvatskih gardista i dragovoljaca — organizirani u Zbor narodne garde i HOS brigadu, koja zbog svoje žrtve kasnije postaje simbol otpora. Protiv njih stajalo je moćno naoružano mnoštvo: 30 000 do 36 000 vojnika JNA i srpskih paravojnih postrojbi, s oklopnim vozilima, topništvom i zrakoplovima, te iskorištavale sve zalihe streljiva.
Grad, potpuno okružen, bio je metež napada: od 7 000 do vrtoglavih 12 000 granata dnevno padalo je na Vukovar, što ga je pretvorilo u ruševinu u pravom smislu – čak 85 % objekata razoreno je, pamćenje grada gotovo izbrisano.
Cijena otpora – ljudske žrtve
Obrana je koštala život velik broj branitelja i civila. U borbama su poginula oko 900 branitelja, a 600 je ubijeno nakon zarobljavanja u ratnim zločinima. Uz to, dodatnih 1 000 branitelja poginulo je u okolnim borbama. U konačnici, broj žrtava tijekom bitke doseže dramu od otprilike 3 000 mrtvih.
Kraj obrane i masakr koji je uslijedio
Kraj bitke označila je predaja i pad grada 18. studenoga 1991. godine. U mračnoj noći između 20. i 21. studenoga dogodio se masakr na Ovčari — zarobljenici iz bolnice, većinom ranjenici i civili, odvedeni su i strijeljani; žrtve broje između 255 i 264 stradalih.
Tijekom „oslobođenja“ ili bolje rečeno okupacije, uspostavljen je logor Velepromet u kojem je pritvoreno nekoliko tisuća civila; procjene stradalih u logoru kreću se do 800 osoba.
Simboli sjećanja
Svaki kamen, dimenzija i kip u Vukovaru pričaju priču o žrtvi. Vodotoranj, simbol izdržljivosti, preživio je preko 600 pogodaka, a danas je muzej/restoran koji svjedoči o neuniknjenom otporu. Grad je ponio počasni naziv “Grad-heroja”, vječno zapisan u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda.
Svake godine, 18. studenoga, hrvatski sabor i građani drže Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Vukovara — u znak pijeteta, ali i upozorenja: zaborav ugrožava istinu.
Više: