Današnji dan, 15. veljače 1573. godine, zauvijek će ostati urezan u povijest Hrvatske kao dan kada je Ambroz Matija Gubec, hrabri vođa seljačke bune, pogubljen nakon sloma ustanka u Zagrebu.
Matija Gubec rođen je 1548. godine u Hižakovcu, Hrvatskom zagorju. Prije bune, Gubec je bio kmet na vlastelinstvu Franje Tahyja. Pitanje glavnog povoda seljačke bune 1573. godine ostalo je nedefinirano u historiografiji, ali nezadovoljstvo seljaka prema vlastelinskoj nepravdi bilo je jasno. Seljaci su se više puta žalili caru i kralju, no kada nisu dobili podršku, počeli su pripremati ustanak. Uspostavili su veze sa slovenskim seljacima i sitnim građanima, te je ustanak započeo na obje strane Sutle.
Vođa ustanka postao je Matija Gubec, koji se istaknuo svojom hrabrošću i organizacijskim sposobnostima. U kratkom vremenu bune, Gubec je postao legenda. Ključna bitka odvila se kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. godine, gdje se seljačka vojska, pod Gubčevim vodstvom, suočila s plemićima pod vodstvom podbana Gašpara Alapića. Unatoč hrabrom otporu, seljaci su poraženi.
Nakon poraza, Gubec je uhvaćen i odveden u Zagreb. Legendarni vođa seljaka suočio se s okrutnom sudbinom. Javnost je svjedočila njegovoj mučeničkoj smrti na Trgu svetoga Marka.
Pred njime je bio ubijen Andrija Pasanec, Gupčev bliski suradnik u zapovjedništvu. Zatim je Gubec bio mučen užarenim željeznim kliještima, okrunjen užarenom željeznom krunom te naposljetku raščetvoren. Svaki dio ovog mučenja imao je višestruku funkciju te svoje uporište u dotadašnjoj praksi.
Matija Gubec, čija hrabrost ostaje uklesana u kolektivnom pamćenju, postao je simbol borbe seljaka za pravednost i slobodu, a njegova smrt ostaje trajna opomena o teškoćama i žrtvama koje su pratile seljačke bune u povijesti Hrvatske.
