Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, 82 godine nakon Prvog zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, održanog u Mrkonjić Gradu 25. i 26. studenoga 1943. godine.
U trenutku kada je nacistički stroj Trećeg Reicha kontrolirao Europu od Atlantskog oceana do ukrajinskih ravnica, skupina antifašista i patriota okupljenih u Narodnooslobodilačkoj borbi sastala se duboko u planinama Dinarida kako bi obnovila državnost svoje tisućljetne domovine.
Ideje na kojima je obnovljena državnost Bosne i Hercegovine ostaju aktualne i danas – možda više nego ikada. U vremenu kada se čini da je jedino mjerilo pravde sila, a da borbe za univerzalne vrijednosti gube na privlačnosti, ZAVNOBiH i Dan državnosti prilika su da se prisjetimo kako Bosna i Hercegovina ima i pravo i obvezu ponositi se svojom poviješću.
U Mrkonjić Gradu krajem studenoga 1943. okupila su se 172 vijećnika iz svih srezova Bosne i Hercegovine.
Na zasjedanju je konstituirano Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, sastavljeno od 31 člana, s Vojislavom Đedom Kecmanovićem, liječnikom iz Bijeljine, kao predsjednikom.
U Rezoluciji, glavnom dokumentu zasjedanja, između ostalog se navodi da narodi Bosne i Hercegovine, kroz svoje jedino političko predstavništvo – ZAVNOBiH – žele da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata.
Ovo povijesno okupljanje bilo je moguće jedino kao rezultat antifašističke borbe naroda Bosne i Hercegovine, a hrabrost njegovih sudionika postavila je temelje koji su omogućili da Bosna i Hercegovina 1992. godine stekne neovisnost i međunarodno priznanje.