Braniteljske mirovine mijenjaju se prema novom kriteriju
Braniteljske mirovine trebale bi se povećati nakon izmjena dvaju zakona koje će Vlada najesen uputiti Hrvatskom saboru. Premijer Andrej Plenković najavio je u Kninu uvođenje dodatka uz mirovinu, čiji će iznos ovisiti o duljini sudjelovanja pojedinca u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Prema istom kriteriju trebale bi se povećati i najniže mirovine hrvatskih branitelja. Plenković je poručio da se zahvalnost braniteljima ne smije iskazivati samo riječima, nego i konkretnom brigom za njihovo dostojanstvo i životni standard.
Vlada namjerava ukinuti i posljednje preostalo smanjenje mirovina pripadnika vojske, policije i drugih ovlaštenih službenih osoba, uvedeno 2002. godine. Ranija smanjenja ukinuta su 2017. i 2022., a najavljenim promjenama Braniteljske mirovine trebale bi biti obuhvaćene za približno 200 tisuća korisnika.
Što je Plenković najavio u Kninu
Najava je iznesena tijekom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja. Ključna poruka bila je jasna: Braniteljske mirovine ubuduće bi trebale više uvažavati vrijeme provedeno u obrani zemlje.
Točan način izračuna dodatka, rokovi provedbe i financijski učinak još nisu predstavljeni. Ti bi detalji trebali biti poznati nakon što zakonske izmjene budu upućene u saborsku proceduru. Premijer je zasad potvrdio da će duljina sudjelovanja u obrani biti temeljni kriterij.
Središnja proslava 31. obljetnice Oluje
Program u Kninu započeo je misom za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje. Ispred Spomenika hrvatske pobjede „Oluja 95“ položeni su vijenci i zapaljene svijeće, dok je središnja svečanost održana na stadionu NK Dinara i na Kninskoj tvrđavi.
U 9 sati i 43 minute, kada su hrvatske snage 5. kolovoza 1995. ušle u Knin, zazvonila su gradska crkvena zvona. Pročitana su i imena branitelja poginulih i nestalih tijekom operacije. Braniteljske mirovine bile su jedna od najvažnijih tema premijerova govora na svečanosti.
Program su obilježili prelet akrobatske skupine Krila Oluje i borbenih aviona Rafale te pokazna vježba združenih sposobnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova. Nakon Knina, zrakoplovi su nastavili prelet iznad Hrvatske.
Oluja, nestali i poruke o odgovornosti
Plenković je Oluju opisao kao legitimnu oslobodilačku operaciju i krunu hrvatske borbe za slobodu. Istaknuo je ulogu hrvatskih branitelja, Hrvatske vojske i policije u oslobađanju okupiranog teritorija te povratku prognanika njihovim domovima.
Govoreći o posljedicama rata, naveo je da su tijekom proteklih deset godina identificirane 343 nestale i smrtno stradale osobe. Hrvatska i dalje traga za 1.725 nestalih, a premijer je poručio da potraga neće završiti dok se ne rasvijetli sudbina svake osobe.
Spomenuo je i utjecaj operacije na obranu Bihaća, promjenu odnosa snaga u Bosni i Hercegovini te put prema Daytonskom sporazumu. Nakon Oluje uslijedila je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, kojom je dovršeno vraćanje okupiranih područja u ustavnopravni poredak Hrvatske.
Vlada najavljuje veća ulaganja u obranu
Premijer je dio govora posvetio sigurnosnim izazovima, od rata u Ukrajini i sukoba na Bliskom istoku do energetskih poremećaja i kibernetičkih prijetnji. Naglasio je da Hrvatska ne prijeti nikome, ali mora biti spremna odgovoriti na svaku moguću ugrozu.
Govorio je o ulaganjima u avione Rafale, helikoptere Black Hawk, tenkove Leopard, sustave CAESAR i HIMARS, bespilotne letjelice Bayraktar, protuzračnu obranu i nove korvete. Uz modernizaciju vojske, Vlada planira jačati domaću obrambenu industriju i pripremati gradnju tvornice streljiva.
Najavljene Braniteljske mirovine Plenković je povezao sa širom obvezom države prema ljudima koji su sudjelovali u obrani Hrvatske. Poručio je da sloboda zahtijeva trajnu brigu o braniteljima, sigurnosti države i generacijama koje dolaze.
