Brexit – obećanja i stvarnost
Nakon izlaska Velike Britanije iz Europske unije, mnogi su očekivali brzi rast gospodarstva, smanjenje poreza i regulacija te povratak potpune kontrole nad politikama zemlje. Međutim, stvarnost je donijela drugačiji scenarij. Pad standarda, rast cijena hrane, stanovanja i režija te migracijska politika koja je dodatno otežala pristup stranoj radnoj snazi, izazvali su nezadovoljstvo britanskih građana. Kakvo je stanje danas i kako Brexit utječe na prosječne obitelji? O tome je u studiju govorio Vinko Kojundžić, predsjednik udruge “Bolje možemo”, koji živi i radi na relaciji London-Zagreb.
London ili Zagreb: Gdje je skuplje živjeti?
Kojundžić je u razgovoru otkrio kako su London i Zagreb, uzimajući u obzir razliku u prihodima i standardu, iznenađujuće slični. “Ako pogledamo troškove života izvan Londona, oni su značajno niži. Stanovanje, primjerice, pada na trećinu cijene ako se udaljite dva sata od Londona. No, ono što London razlikuje od Zagreba je učinkovitost sustava – mnoge stvari tamo jednostavno funkcioniraju,” rekao je.
Trošak jednosobnog stana u centru Londona doseže oko 2000 funti mjesečno, dok se izvan centra cijene kreću od 900 do 1500 funti, ovisno o udaljenosti. S druge strane, u Zagrebu su cijene najma niže, ali kvaliteta usluga i infrastrukture ostaje bolna točka.
Utjecaj Brexita: Pad standarda i politički preokreti
Brexit je britanskim obiteljima donio nagli pad standarda. Rast cijena osnovnih životnih potreba, režija i stanovanja doveo je do sve veće potražnje za pučkim kuhinjama i socijalnim trgovinama. “Ono što je Brexit obećavao – smanjenje poreza i regulacija – nije ostvareno. Dapače, porezi su povećani, a regulacije ostale slične onima u EU. Umjesto da postanu ‘Singapur Europe’, Britanci su se suočili s rastućim problemima,” istaknuo je Kojundžić.
Tektonski poremećaji u britanskoj politici kulminirali su najlošijim izbornim rezultatom Konzervativne stranke od 18. stoljeća, a vlast su preuzeli laburisti, prvi put nakon više od 15 godina.
Usporedba usluga: Parking, odvoz otpada i javni prijevoz
Usporedba između Londona i Zagreba otkriva zanimljive razlike. Kojundžić je istaknuo primjer blokovskog parkiranja u Londonu, koje jamči mjesto samo za stanovnike određenog kvarta, dok se u Zagrebu sustav temelji na natjecanju s nerezidentima.
Što se tiče otpada, Londonski sustav reciklaže daleko je učinkovitiji. “U Londonu postoji jedna vreća za sve reciklabilne materijale, koji se prerađuju u tvornicama u gradu. Nema Jakuševca ni sličnih odlagališta – sav otpad se reciklira ili koristi za proizvodnju energije,” objasnio je.
Za razliku od toga, Zagreb se još uvijek bori s uspostavljanjem sortirnice i spalionice, projekata koji su u Londonu završeni u roku od dvije godine.
Posljedice migracijskih politika i povratak Hrvata
Brexit je doveo do smanjenja useljavanja iz EU, no neto imigracija je porasla zbog dolaska radnika iz drugih dijelova svijeta. Istovremeno, sve veći broj Hrvata, posebice onih iz Irske, odlučuje se na povratak. “Rastući troškovi stanovanja i želja za vraćanjem u obiteljsku imovinu često su glavni razlozi povratka. No, to nije idealizam, već pragmatičan izbor,” zaključio je Kojundžić.
Izazovi i prilike
Život u Londonu donosi prilike, ali i izazove. Sustavi su bolje organizirani, no cijena života često zahtijeva veliku prilagodbu. S druge strane, Zagreb i Hrvatska nude niže troškove, ali uz brojne probleme u infrastrukturi i kvaliteti usluga. Kojundžić zaključuje kako je ključno usvojiti najbolje prakse i sustave poput onih u Londonu kako bi se poboljšala kvaliteta života u Zagrebu.
