U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 32.936 djece, odnosno 361 dijete više nego godinu ranije, prenosi HRT. Premda je povećanje umjereno, broj novorođene djece donosi ohrabrujući signal nakon dugog razdoblja nepovoljnih demografskih pokazatelja. Podaci istodobno otkrivaju promjene u dobi rodilja i načinu dovršetka trudnoće.
Broj novorođene djece raste, Split predvodi rodilišta
Najviše djece rođeno je u KBC-u Split, gdje je tijekom godine obavljeno više od 4000 porođaja. Pročelnik Poliklinike i dnevne bolnice Klinike za ženske bolesti i porode Marko Dražen Mimica istaknuo je da je Split već godinama najveće hrvatsko rodilište. Broj novorođene djece mogao bi ondje dodatno porasti jer su rezultati u prvih šest mjeseci bolji nego u istom razdoblju prošle godine.
Mimica smatra da pri tumačenju podataka ne treba promatrati samo grad Split. Kaštela, Solin i druga okolna mjesta imaju razmjerno mlado stanovništvo i mnogo obitelji s djecom, što se odražava i na broj porođaja. Prema njegovim riječima, trenutačni pokazatelji ne daju razlog za strah, iako će tek podaci za cijelu godinu pokazati nastavlja li se pozitivan smjer.
Gotovo svaka treća beba rođena carskim rezom
Podaci pokazuju da je gotovo svaka treća beba došla na svijet carskim rezom. Taj je udio sve veći i u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb. Pročelnik Zavoda za perinatalnu medicinu Gordan Zlopaša naveo je da je ustanova do sredine godine imala gotovo 2000 porođaja, pa do kraja godine očekuje najmanje između 3800 i 3900.
Rastući broj novorođene djece prati i podatak da su najbrojnije rodilje u dobi od 30 do 34 godine. Zlopaša je upozorio da je s medicinskog stajališta povoljnije razdoblje za rađanje između 20. i 30. godine. Nakon 35. godine raste vjerojatnost komplikacija i poteškoća tijekom trudnoće, zbog čega su važni redoviti pregledi i individualna procjena liječnika.
Statistika bilježi i rijetke slučajeve na krajnjim dobnim granicama. Rodilo je sedam djevojčica mlađih od 15 godina te osam žena starijih od 50 godina. Blizance su rodile 474 žene, dok su zabilježena i dva porođaja trojki. Istodobno je porastao broj legalno induciranih pobačaja, no u objavljenim informacijama nije naveden njihov ukupan broj.
Emotivne priče iza nacionalne statistike
Dok nacionalni podaci pružaju širu sliku, svako rodilište svakodnevno ispisuje osobne priče. U Petrovoj bolnici u Zagrebu do 14 sati jednog dana rođeno je osmero djece. Među njima je i dječak Peter, treće dijete Tatjane Krajine, koja je kazala da je obitelj presretna jer joj se ostvarila želja za još jednim članom.
Upravo takvi primjeri pokazuju da broj novorođene djece nije samo statistička kategorija nego i pokazatelj potreba obitelji, rodilišta i lokalnih zajednica. Veći broj porođaja zahtijeva dovoljno liječnika, primalja i medicinskih sestara, ali i dostupne vrtiće, stambenu sigurnost te mjere koje roditeljima olakšavaju usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.
Iako povećanje od 361 rođenog djeteta ne može samo preokrenuti dugoročne demografske trendove, broj novorođene djece predstavlja pozitivan pomak. Hoće li prerasti u stabilniji oporavak, ovisit će o rezultatima sljedećih godina i kvaliteti obiteljskih politika. Posebna pozornost pritom ostaje na rastu udjela carskih rezova, kasnijoj dobi majki i dostupnosti odgovarajuće zdravstvene skrbi.
Više:
Požar u Španjolskoj: Preživio je u automobilu, a supruga i 12 bliskih osoba nisu uspjele pobjeći
Hormuški tjesnac pod američkom kontrolom? Trumpov plan zapalio alarm u Iranu
Alarm u Lici: Ilegalni otpad u Lici sve skuplji za uklanjanje, inspekcija izlazi na teren
