Broj rođenih u Hrvatskoj tijekom 2025. blago je porastao, ali demografska slika ostaje zabrinjavajuća jer je ponovno bilo znatno više umrlih nego živorođenih, prenosi HRT. Među rođenom djecom bilo je 51,3 posto dječaka i 48,7 posto djevojčica, dok je stopa nataliteta iznosila 8,4 živorođenih na tisuću stanovnika.
Broj rođenih u Hrvatskoj i dalje ne prati broj umrlih
Prema podacima za 2025., u Hrvatskoj je umrlo 50.007 osoba, što je 1.073 ili 2,1 posto manje nego godinu ranije. Unatoč manjem broju preminulih i blagom rastu broja živorođenih, broj rođenih u Hrvatskoj još nije dovoljan za preokret negativnih trendova. Vitalni indeks, koji pokazuje broj živorođenih na stotinu umrlih, za cijelu je zemlju iznosio samo 64,9.
Natalitet je jedan od ključnih pokazatelja demografskog razvoja, a najnoviji podaci pokazuju da nijedna hrvatska županija, kao ni Grad Zagreb, nije imala više rođenih nego umrlih. Najpovoljniji vitalni indeks zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je iznosio 82,2. Slijede Međimurska županija s indeksom 82,0 i Grad Zagreb s 81,7.
Samo 43 grada i općine izbjegla su negativan omjer
Splitsko-dalmatinska županija imala je vitalni indeks 79,1, a Zagrebačka županija 78,6. Na suprotnom kraju ljestvice nalazi se Karlovačka županija, gdje na stotinu umrlih dolazi tek 46,8 živorođenih. Slijede Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Sisačko-moslavačka županija. Takve razlike potvrđuju da broj rođenih u Hrvatskoj snažno ovisi o lokalnim gospodarskim, društvenim i migracijskim okolnostima.
Od ukupno 555 gradova i općina, samo su 43 lokalne sredine imale više rođenih nego umrlih. U još tri sredine brojke su bile izjednačene, dok je u svim ostalima zabilježen prirodni pad. Najviši vitalni indeks, čak 357,19, imala je općina Jasenice u Zadarskoj županiji, gdje je rođeno 25 djece, a umrlo sedam stanovnika.
Među gradovima s pozitivnim omjerom ističe se Imotski, koji je imao 116 rođenih i 81 umrlog stanovnika. U Splitsko-dalmatinskoj županiji u plusu su bili i Makarska, Solin, Podstrana, Dugopolje i Zmijavci. Ovi primjeri pokazuju da broj rođenih u Hrvatskoj ipak nadmašuje broj umrlih u pojedinim sredinama koje privlače mlađe obitelji ili imaju povoljniju dobnu strukturu.
Jasenice na vrhu, a Ervenik na dnu ljestvice
Pozitivan prirodni prirast zabilježen je i u Pakoštanima, Škabrnji, Bibinjama, Metkoviću, Stonu, Lastovu te Župi dubrovačkoj. U Istri se izdvajaju Funtana, Karojba, Tinjan i Žminj, dok je u Primorsko-goranskoj županiji jedino Viškovo imalo više rođenih nego umrlih. Na kontinentalnom području među pozitivnim primjerima nalaze se Dugo Selo, Cerna, Jesenje i Petrijanec.
Na dnu ljestvice nalazi se Ervenik u Šibensko-kninskoj županiji, s vitalnim indeksom od samo 4,2. U toj je općini tijekom 2025. rođeno jedno dijete, dok su umrle 24 osobe. Veliki jaz između lokalnih sredina pokazuje zašto broj rođenih u Hrvatskoj nije dovoljno promatrati samo kroz nacionalni prosjek, bez analize regionalnih razlika.
Gotovo trećina sklopljenih brakova završila razvodom
Demografske podatke prati i osjetan rast broja razvoda. Tijekom 2025. sklopljeno je 17.270 brakova, dok ih je razvedeno 5.674. To znači da je na tisuću sklopljenih brakova zabilježeno 328,5 razvoda. Godinu ranije sklopljeno je 17.206 brakova, a razveden je 4.961 brak, uz stopu od 288 razvoda na tisuću sklopljenih brakova.
Istodobni blagi rast broja živorođenih i snažan rast razvoda otvaraju dodatna pitanja o obiteljskoj, stambenoj i socijalnoj politici. Iako broj rođenih u Hrvatskoj pruža malen razlog za optimizam, činjenica da samo 43 grada i općine imaju prirodni prirast pokazuje koliko je demografski oporavak udaljen. Bez dugoročnih mjera, lokalne razlike i starenje stanovništva mogli bi postati još izraženiji.
Više:
Messi i Lamine Yamal u finalu: Fotografija iz 2007. sada izgleda nevjerojatno
Svjetsko prvenstvo 2026 obećalo je spektakl stoljeća, a onda su krenule kontroverze
Državna matura srušila više od 6200 učenika: Broj prigovora otkriva novi problem
