CBAM mehanizam mijenja pravila uvoza: Evo kome prijete kazne do 67.000 eura

Hrvatski sabor podržao je zakon kojim se uređuje provedba europske uredbe za ugljičnu prilagodbu na granicama, prenosi HRT. CBAM mehanizam trebao bi izjednačiti položaj europskih proizvođača s konkurentima iz trećih zemalja koji često ne plaćaju usporedivu cijenu emisija ugljikova dioksida.

Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković objasnio je da se novim pravilima želi osigurati ravnopravnije tržišno natjecanje. Cilj je istodobno potaknuti čišću industrijsku proizvodnju izvan granica Europske unije te spriječiti preseljenje proizvodnje u države s blažim klimatskim standardima.

CBAM mehanizam donosi financijske obveze

Europska industrija već godinama posluje unutar sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova, zbog čega je cijena ugljika ugrađena u troškove poslovanja. CBAM mehanizam uvodi odgovarajući trošak i za određenu robu koja se uvozi iz država bez usporedive klimatske politike.

Europska unija želi do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu. Klimatska neutralnost trebala bi biti postignuta najkasnije do 2050., a zaštita industrije od takozvanog istjecanja ugljika jedan je od važnih uvjeta za ostvarenje tog plana.

Obuhvaćeni cement, čelik, aluminij i električna energija

CBAM mehanizam obuhvaća cement, željezo, čelik, aluminij, gnojiva, električnu energiju i vodik. Konačno razdoblje njegove primjene počelo je 1. siječnja 2026. godine, kada su uz obvezu izvješćivanja uvedene i financijske obveze povezane s kupnjom odgovarajućih certifikata.

Nova pravila posebno su važna za Hrvatsku zbog njezina geografskog položaja i snažne gospodarske povezanosti sa susjednim državama izvan Europske unije. Roba iz tih država može biti proizvedena uz niže troškove emisija, što hrvatske i druge europske proizvođače stavlja u nepovoljniji tržišni položaj.

Za provedbu zadužena tri državna tijela

Zakonom se uređuju ovlasti, nadzor, međusobna suradnja institucija te prekršajne odredbe i sankcije. Za provedbu su određeni Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava, te Hrvatska akreditacijska agencija. CBAM mehanizam tako dobiva jasan institucionalni okvir u Hrvatskoj.

SDP-ova zastupnica Maria Blažina podržala je prijedlog, ali je upozorila da se zakon donosi sa zakašnjenjem. Kritizirala je činjenicu da među nadležnim tijelima nema Državnog inspektorata te istaknula da su institucije imale gotovo tri godine prijelaznog razdoblja za pripremu.

Kazne bi mogle teško pogoditi male poduzetnike

Posebnu zabrinutost izazivaju kazne koje mogu dosegnuti 67.000 eura. Blažina smatra da bi takav iznos velikim tvrtkama mogao biti tek dodatni trošak, dok bi malim poduzetnicima mogao ugroziti poslovanje. Upozorila je i na ovisnost Hrvatske o uvozu električne energije iz Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje se dio struje proizvodi iz ugljena.

CBAM mehanizam trebao bi smanjiti prednost robe nastale uz niže ili nepostojeće troškove ugljika, ali njegova će učinkovitost ovisiti o dosljednom nadzoru. Za hrvatske uvoznike to znači dodatnu administraciju i troškove, dok domaća industrija očekuje bolju zaštitu od nelojalne konkurencije.

Više:

Zlatna lopta Harryja Kanea izazvala buru: Je li Lamine Yamal nepravedno ostao bez nagrade?
Otkriven sudac za derbi kola u Rijeci: Ova odluka privući će veliku pozornost
Veliki zaokret: studentski dom u Splitu dobiva 35 milijuna eura, a to nije jedina novost

NAJNOVIJE