Udruga Franak uputila je ustavnim sucima predstavku kojom traži hitno ujednačavanje sudske prakse u predmetima obeštećenja građana koji su konvertirali CHF krediti, prenosi HRT. Udruga tvrdi da općinski sudovi nakon odluke Vrhovnog suda donose bitno različite presude, zbog čega potrošači u usporedivim situacijama ne ostvaruju jednaka prava.
CHF krediti podijelili sudsku praksu
Povod predstavci odluka je proširenog vijeća Vrhovnog suda u predmetu Rev-457/2025. Devetero sudaca zauzelo je stajalište da potrošačima s konvertiranim kreditima pripadaju samo zatezne kamate, dok je četvero sudaca u izdvojenim mišljenjima podržalo pravo na puno obeštećenje. Udruga Franak upozorava da CHF krediti zbog tog pravnog prijepora nastavljaju stvarati neizvjesnost na općinskim sudovima.
Prema navodima Udruge, znatan dio općinskih sudaca pravno shvaćanje Vrhovnog suda ne smatra konačnim. Očekuju da bi Ustavni sud Republike Hrvatske mogao ukinuti spornu odluku ako utvrdi povredu ustavnih prava. Ustavna tužba u predmetu Rev-457/2025 već je podnesena, a navodno postoje i drugi slični predmeti.
U tim se postupcima, tvrdi Udruga, traži ocjena mogućeg arbitrarnog postupanja sudaca Vrhovnog suda te diskriminacije građana koji su proveli konverziju. Franak smatra da su korisnici čiji su CHF krediti konvertirani stavljeni u nepovoljniji položaj od onih koji nisu prihvatili konverziju, ali su na sudovima ostvarili puno obeštećenje.
Brojke otkrivaju velike razlike
Prema podacima koje je iznijela Udruga Franak, do 1. rujna 2026. općinski sudovi donijeli su najmanje 158 presuda nakon objave odluke Rev-457/2025. Ishodi pokazuju da CHF krediti još nisu dobili jedinstven pravni tretman, iako je odluka Vrhovnog suda trebala pridonijeti ujednačavanju prakse.
Od ukupnog broja analiziranih presuda, njih 60 potrošačima priznaje puno obeštećenje. Ono uključuje preplaćene anuitete i zatezne kamate koje teku do isplate. U 38 presuda dosuđene su samo zatezne kamate do dana konverzije, ali i puni troškovi postupka u korist potrošača.
Još 16 presuda obuhvaća samo zatezne kamate do konverzije, uz obvezu banaka da plate dio potrošačkih troškova. U devet slučajeva bankama su određeni samo troškovi vještačenja, dok je u 35 presuda odlučeno da svaka strana snosi vlastite troškove. Takve razlike, smatra Udruga, potvrđuju da sporovi povezani s CHF krediti ovise o sudu koji o njima odlučuje.
Franak upozorava na dugogodišnje posljedice
Udruga podsjeća da potrošači posljedice spornih ugovora osjećaju već dva desetljeća. Najprije su se suočili s rastom promjenjivih kamatnih stopa, a od 2010. i s rastom tečaja švicarskog franka. Time su rasle mjesečne obveze i ukupne glavnice, što je velik broj kućanstava dovelo u težak financijski položaj.
U Hrvatskoj je, prema podacima Udruge, ugovoreno oko 125.000 takvih kredita, a približno 60.000 naknadno ih je konvertirano. Franak tvrdi da konverzija nije potpuno uklonila posljedice ništetnih ugovornih odredbi. Dužnici su navodno nastavili plaćati glavnice i anuitete veće od iznosa koje bi imali da CHF krediti nisu sadržavali spornu valutnu klauzulu.
Procjena je Udruge da konverzijske preplate čine tek između 10 i 20 posto ukupno preplaćenih anuiteta do dana konverzije. Istodobno je pokrenuto približno 30.000 tužbi povezanih s konvertiranim kreditima. Toliki broj postupaka, ističu, pokazuje da problem nije ograničen na pojedinačne sporove, nego ima šire društvene i pravne posljedice.
Udruga Franak zato traži da ustavni suci što prije donesu meritornu odluku o ustavnoj tužbi povezanoj s presudom Rev-457/2025, kao i o drugim sličnim predmetima. Smatraju da bi jasna odluka trebala spriječiti daljnju nejednakost i utvrditi pripada li potrošačima čiji su CHF krediti konvertirani puno obeštećenje ili samo zatezne kamate.
Više:
Drama na Galebovim stijenama: Skokovi u more završili ozljedama dvoje turista
Rasističko vrijeđanje Robinija Vaza izazvalo žestoku reakciju Hulla: Klub odmah uključio policiju
Aryna Sabalenka pregazila suparnicu za 53 minute, a onda planula zbog jednog pitanja
