Novi sukob na Bliskom istoku ponovno je uzdrmao svjetska tržišta, a cijene nafte već sada pokazuje koliko bi ova kriza mogla koštati hrvatske građane. Koordinirani američko-izraelski udari na iranska postrojenja podigli su razinu neizvjesnosti, dok investitori strahuju od šireg regionalnog sukoba koji bi mogao poremetiti globalnu opskrbu energentima, piše Poslovni dnevnik.
Cijene nafte pod pritiskom zbog Hormuškog tjesnaca
U središtu zabrinutosti nalazi se Hormuški tjesnac, strateški pomorski prolaz kroz koji prolazi gotovo petina svjetske potrošnje nafte. Svaka prijetnja njegovim zatvaranjem automatski podiže cijene nafte na svjetskim burzama. Referentna Brent nafta već je skočila za više od deset posto, a analitičari upozoravaju da bi geopolitička premija rizika mogla dodatno pogurati cijene nafte za četiri do deset dolara po barelu.
U scenariju daljnje eskalacije, cijene nafte mogla bi dosegnuti i 130 dolara po barelu, što bi imalo snažne posljedice za europsko i hrvatsko gospodarstvo.
Kako rast cijene nafte utječe na gorivo u Hrvatskoj
Rast koji bilježe cijene nafte najbrže se prelijeva na benzinske postaje. Nakon što je Vlada prošle godine odustala od redovite regulacije cijena, domaće tržište postalo je izravno osjetljivo na globalna kretanja. Krajem veljače Eurosuper 95 prodavao se po oko 1,43 eura, a Eurodizel po 1,39 eura, no ako cijene nafte nastavi rasti, vozači bi mogli svjedočiti novim poskupljenjima već u narednim tjednima.
Trgovci već sada u maloprodajne iznose ugrađuju rizik daljnjih poremećaja, jer svaka promjena koju diktira cijene nafte povećava troškove nabave i transporta. To znači da bi punjenje spremnika uskoro moglo postati osjetno skuplje.
Inflacija i kamate: lančana reakcija na cijenu nafte
Rastuća cijene nafte ne utječe samo na gorivo, već i na širu inflaciju. Ako bi došlo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca, cijena nafte na razini od 130 dolara mogla bi pogurnuti inflaciju u eurozoni prema četiri posto. To bi značilo da bi Europska središnja banka morala odgoditi planirana smanjenja kamatnih stopa.
Viša cijena nafte povećava troškove proizvodnje, transporta i grijanja, a posljedično i cijene hrane i drugih osnovnih proizvoda. Hrvatski građani tada ne osjećaju pritisak samo na benzinskim crpkama, već i u trgovinama te kroz rate kredita.
Najgori scenarij: što ako cijena nafte nastavi rasti?
U slučaju dugotrajnog sukoba, cijena nafte mogla bi ostati povišena mjesecima. Takav razvoj događaja usporio bi gospodarski rast i dodatno opteretio kućne budžete. Hrvatska, kao uvoznik energenata, posebno je ranjiva jer svaka promjena koju diktira cijena nafte izravno utječe na trgovinsku bilancu i inflaciju.
Iako se potpuna eskalacija još nije dogodila, tržišta već reagiraju. Ako napetosti ne splasnu, cijena nafte ostat će ključni faktor koji će određivati koliko će građani Hrvatske plaćati gorivo, hranu i kredite u mjesecima koji dolaze.
Više:
Kojundžić objavio kako bi riješio problem prostakluka zastupnika
Utrka Holjevka: Evo zašto tisuće trkača svake godine otvaraju sezonu upravo ovdje
Jakov Jozinović u Rijeci pretvorio dvoranu u veliki zbor. Publika bila u ekstazi!
