Hrvatski ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić razgovarao je sa slovenskom kolegicom Tatjanom Ribič o padu fertiliteta, migracijama i budućoj suradnji dviju država. Kako prenosi HRT, u središtu sastanka bile su demografske mjere koje već pokazuju prve rezultate u pokušaju zaustavljanja negativnih trendova.
Što donose demografske mjere?
Šipić je izjavio da se Hrvatska i Slovenija suočavaju s niskom stopom fertiliteta, ali i s migracijama, povratkom stanovništva te odlascima građana. Hrvatska je, prema njegovim riječima, tijekom osam mjeseci zabilježila 1055 rođene djece više, što je predstavljeno kao ohrabrujući pomak nakon dugog razdoblja nepovoljnih pokazatelja.
Dio rezultata ministar pripisuje rodiljnim i roditeljskim naknadama, za koje Vlada izdvaja znatna sredstva. U nešto više od godinu i pol dana roditeljima je isplaćeno više od 1,15 milijardi eura. Majke čine približno 90 posto korisnika, a demografske mjere trebale bi obiteljima pružiti veću financijsku sigurnost tijekom skrbi o djeci.
Slovenski model dječjeg doplatka privukao pozornost
Predstavnici dviju država razgovarali su i o mogućnostima unaprjeđenja dječjeg doplatka. Šipić je ocijenio da Slovenija ima dobar model koji može poslužiti kao koristan primjer. Slovenskoj strani predstavljen je hrvatski program povratka iseljenika, kao i mjera sufinanciranja kupnje automobila za obitelji s četvero ili više djece.
Na sastanku su spomenute i nove demografske mjere o kojima zasad nije moguće javno govoriti. Slovenska vlada, prema Šipićevim riječima, želi snažnije podupirati obitelj po uzoru na pojedine hrvatske poteze. Među zajedničkim izazovima izdvojeni su priuštivo stanovanje, porezna rasterećenja i jednostavnije privlačenje stanovništva u depopulirana područja.
Hrvatski ministar prihvatio je poziv da prije kraja godine posjeti Sloveniju. Suradnja bi se trebala nastaviti i zajedničkom organizacijom europske konferencije na razini europskih država. Hrvatska i Slovenija pritom se žele približiti zemljama poput Italije, Poljske i Grčke, koje demografska pitanja postupno podižu na višu političku razinu.
Demografija postaje sigurnosno pitanje Europe
Iako je demografska politika prvenstveno u nadležnosti država članica, Šipić smatra da je povezana s budućom sigurnošću svih naroda u Europskoj uniji. Upozorio je da ulaganja u gospodarstvo, infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje neće biti dovoljna ako istodobno izostane ozbiljnija podrška djeci i obiteljima.
Najavljena suradnja Zagreba i Ljubljane zato bi mogla otvoriti prostor za razmjenu uspješnih modela i zajednički nastup na europskoj razini. Demografske mjere ostaju ključan alat za ublažavanje pada broja stanovnika, poticanje povratka iseljenika i stvaranje uvjeta u kojima će se više obitelji odlučiti na ostanak i podizanje djece.
Više:
Nova sjednica otvara bolno pitanje: sudbina žrtava nakon Drugoga svjetskog rata
Alarm u Zagrebu: Isplata plaća u ZET-u mogla bi otvoriti put štrajku
Stiglo sedam ponuda: autocesta do Dubrovnika ulazi u ključnu fazu
