Sindikat znanosti upozorio je da predložene izmjene Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti ne rješavaju problem koji nazivaju dugogodišnjom nejednakošću, odnosno da diskriminacija sveučilišnih nastavnika i dalje ostaje u sustavu, prenosi HRT.
Diskriminacija sveučilišnih nastavnika u središtu spora
Glavni tajnik Sindikata znanosti Matija Kroflin poručio je ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih da su izmjene zakona bile idealna prilika za ispravljanje nepravde. Prema njegovim riječima, Ministarstvo je tu priliku propustilo, iako za razliku u mogućnostima napredovanja nema uvjerljivog ni racionalnog objašnjenja.
Kroflin tvrdi da se jedino Sindikat u radnoj skupini zalagao za to da predavači dobiju jednake karijerne perspektive kao i ostali zaposlenici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Dodao je da su se od tog problema, kako smatra, okrenuli i sveučilišta, rektori, dekani te Ministarstvo.
Predavači traže jednaku mogućnost napredovanja
Viši predavač Marko Gregurić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu rekao je da mu sadašnji zakon omogućuje samo reizbor u isto zvanje do kraja radnog vijeka. Želi mogućnost napredovanja u zvanje višeg predavača savjetnika, kao što to imaju pojedine druge skupine nastavnika.
Gregurić naglašava da nastavu izvodi na više lokacija, u Zagrebu, Čakovcu i Petrinji, te da njegov rad ima znanstvenu podlogu, iako se najvećim dijelom ostvaruje kroz nastavu i stručni rad. Po njemu, diskriminacija sveučilišnih nastavnika posebno je vidljiva kada se od predavača traži stalni rad i dokazivanje, ali bez stvarne mogućnosti novog napredovanja.
Viša predavačica Tanja Šestanj-Perić s Fakulteta organizacije i informatike pojasnila je da na sveučilištima postoje znanstveno-nastavna i nastavna radna mjesta. Nastavnici na nastavnim radnim mjestima izvode više nastave, a manje se bave znanošću, no to ne bi smjelo značiti da im je karijerni put trajno sužen.
Prema njezinim riječima, svi predavači mogu napredovati od predavača do višeg predavača, ali treći stupanj, odnosno zvanje savjetnika, omogućen je samo nastavnicima stranih jezika, lektorima i nastavnicima u umjetničkom području. Zato diskriminacija sveučilišnih nastavnika, tvrdi, nije pitanje povlastica, nego jednakog položaja.
Inicijativa se širi, a pritisak na Ministarstvo raste
Inicijativi se zasad pridružilo oko 160 nastavnika, a Sindikat navodi da Ministarstvo ima točne podatke o broju zaposlenih na koje se problem odnosi. Predavači smatraju da se aktualnim izmjenama zakona mora ukloniti diskriminacija sveučilišnih nastavnika jer bi u suprotnom nejednak položaj mogao ostati još godinama.
Viši predavač Mario Keškić s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti rekao je da je šest puta reizabran na isto radno mjesto, uz istu plaću, iako mora ispunjavati nove uvjete, objavljivati radove i sudjelovati na stručnim skupovima. Podržava napredovanje nastavnika jezika i umjetnosti, ali traži jednaku priliku i za druga područja.
Kroflin se osvrnuo i na pitanje plaća u državnim i javnim službama te rekao da do jesenskih pregovora s Vladom ne očekuje njihov rast. Ipak, ocijenio je da stanje državnog proračuna nije alarmantno i da prostor za povećanje plaća postoji. Za Sindikat, diskriminacija sveučilišnih nastavnika ostaje ključna tema u aktualnoj obrazovnoj politici.
Više:
Kane i Bellingham nose Englesku, ali sada ih čeka najopasniji ispit
Šokantan napad bombom u Monaku dobio jeziv obrat: osumnjičena pronađena mrtva
Europski pučki pravobranitelj češlja EIB: Nastavljena istraga o spornom financiranju vjetroelektrane Poklečani!
