Domaća hrana u Hrvatskoj nalazi se na ključnoj točki – između očuvanja tradicije i potrebe za tržišnom konkurentnošću. Sve veći izazovi globalizacije, promjena u potrošačkim navikama i pritisak velikih trgovačkih lanaca postavljaju pitanje može li domaća hrana iz malih hrvatskih proizvodnji opstati i rasti?
O ovome će se raspravljati na Agro Summitu 2025, pod sloganom „Sačuvajmo hrvatske brendove – hrana za budućnost“ koji se održava u Zagrebu 16. listopada, povodom Svjetskog dana hrane. Glavni cilj skupa je pronaći načine kako domaća hrana može postati konkurentna, a pritom zadržati svoju autentičnost i kvalitetu. Sudjelovanje je besplatno uz obaveznu prijavu.
Razlozi zbog kojih domaća hrana teško dolazi do tržišta
Iako postoji visoka razina kvalitete, domaća hrana često ne dolazi do šireg kruga potrošača zbog brojnih prepreka. Među glavnim problemima ističu se:
- Fragmentirana proizvodnja i slaba povezanost proizvođača
- Nedostatak investicija u preradu i logistiku
- Slaba prisutnost u marketinškim kanalima i medijima
- Cjenovni pritisci i konkurencija jeftinijeg uvoza
- Teškoće s ispunjavanjem standarda za izvoz
Ovi izazovi posebno pogađaju male proizvođače koji bez dodatne potpore teško mogu održati kontinuitet i isporučiti veću količinu proizvoda prema zahtjevima tržišta.
Kako osnažiti domaću proizvodnju kroz zajednički nastup?
Stručnjaci sve više naglašavaju važnost povezivanja – bilo kroz zadruge, klastere ili tematske brendove – koji bi omogućili proizvođačima bolji plasman i veću pregovaračku moć. Domaća proizvodnja mora biti jasno pozicionirana kao proizvod visoke kvalitete, uz snažnu priču o porijeklu i održivosti.
Jedan od ključnih koraka je ulaganje u marketing, digitalnu promociju i e-trgovinu. Potrošači sve više traže proizvode sa znanjem o porijeklu, a domaća hrana ima upravo ono što globalno tržište sve više cijeni – autentičnost, tradiciju i prirodne sastojke.
Domaća proizvodnja kao gospodarska i razvojna šansa
Domaća proizvodnja nije važna samo zbog prehrambene sigurnosti, već i kao potencijalni motor gospodarskog razvoja – osobito u ruralnim sredinama. Jačanje ovog sektora može značiti više zaposlenja, veću samodostatnost i očuvanje kulturne baštine.
Upravo zato, summit poput Agro Summita služi kao platforma za razmjenu ideja i stvaranje konkretnih planova kako da domaća hrana ne bude samo lokalni simbol, nego snažan izvozni adut Hrvatske.
Što je potrebno za uspješnu budućnost domaće proizvodnje?
Kako bi domaća hrana bila uspješna dugoročno, potrebni su:
- Jača institucionalna podrška i strateško planiranje
- Ulaganja u digitalizaciju i brendiranje
- Lakši pristup poticajima i fondovima za male proizvođače
- Certificiranje i uvođenje oznaka izvornosti i kvalitete
- Fokus na održivost, ekološku proizvodnju i prilagodbu klimatskim promjenama
Uz zajednički rad države, proizvođača i potrošača, domaća hrana može zauzeti svoje mjesto na globalnoj sceni – ne kao alternativa, već kao izbor koji vrijedi, prenosi Poslovni.hr
Više:
Nacionalna dječja bolnica i njezina izgradnja povijesna je investicija od 237,5 milijuna eura