Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba, a najveći broj neriješenih slučajeva povezan je s Vukovarsko-srijemskom županijom. Kako prenosi HRT, Domovinski rat iza sebe je ostavio brojna bolna pitanja na koja obitelji ni desetljećima poslije nisu dobile odgovore.
Domovinski rat ostavio je 1.725 neriješenih sudbina
Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, među traženim osobama nalazi se 1.341 osoba nestala tijekom rata. Evidentirane su i 384 smrtno stradale osobe za koje nije poznato mjesto ukopa. Domovinski rat tako i dalje opterećuje tisuće članova obitelji koji čekaju pouzdane informacije o sudbini svojih najmilijih.
Najviše neriješenih slučajeva, njih 446, odnosi se na Vukovarsko-srijemsku županiju. Samo se na Vukovar i njegova prigradska naselja odnosi 320 osoba. Upravo zato taj grad ostaje središnje mjesto obilježavanja Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu.
Od početka procesa traženja u Hrvatskoj je otkriveno više od 150 masovnih i više od 1.300 pojedinačnih grobnica. Iz njih su ekshumirani posmrtni ostaci 5.297 osoba. Završno je identificirano 84,4 posto ekshumiranih, dok identitet 15,6 posto pronađenih posmrtnih ostataka još nije utvrđen.
Ministarstvo navodi da su posljednjih godina pojačana terenska istraživanja na ukupno 444 lokacije. Otkriveno je sedam masovnih i 46 pojedinačnih grobnica, iz kojih su ekshumirani ostaci najmanje 235 osoba. Svih sedam masovnih grobnica pronađeno je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, području na kojem je Domovinski rat ostavio posebno teške posljedice.
Petrovačka dola ostaje najzahtjevnija lokacija
Kao najzahtjevnija lokacija dosadašnje potrage navodi se Petrovačka dola u Vukovaru. Sustavna istraživanja ondje se provode od travnja 2022. godine, a rezultirala su pronalaskom i završnom identifikacijom 38 hrvatskih branitelja i civila. Ukupno su tijekom intenziviranih aktivnosti identificirani posmrtni ostaci 343 osobe, uključujući 108 osoba koje su dugo bile bez utvrđenog identiteta.
Napredak ipak usporava nedostatak točnih i vjerodostojnih podataka o skrivenim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica. Domovinski rat završio je prije više desetljeća, zbog čega se smanjuje broj raspoloživih svjedoka, teren se mijenja, a pojedina mjesta ukopa u međuvremenu su premještana ili dodatno prikrivana.
Domovinski rat i dalje traži odgovore institucija
Dodatni problem predstavljaju nepotpune, netočne i obmanjujuće informacije koje istražitelje mogu odvesti na pogrešne lokacije. Ministarstvo kao jednu od ključnih prepreka navodi i izostanak suradnje Srbije, posebno u dostavi relevantne dokumentacije i podataka potrebnih za pronalazak nestalih osoba te mogućih mjesta ukopa.
Hrvatski Crveni križ izvijestio je da je u Nacionalnom uredu Službe traženja otvoreno 2.797 zahtjeva. Njih 1.837 povezano je s osobama nestalima tijekom rata u Hrvatskoj. Ostali zahtjevi odnose se na Drugi svjetski rat te druge sukobe i krize, uključujući one u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Ukrajini i Siriji.
Do kraja 2025. godine u međunarodnoj Mreži obnavljanja obiteljskih veza bilo je evidentirano više od pola milijuna nestalih osoba diljem svijeta. Hrvatski Crveni križ upozorava da je stvarni broj vjerojatno još veći te naglašava kako svaka obitelj ima temeljno humanitarno pravo doznati istinu o svojim najmilijima.
Domovinski rat ostaje otvoreno poglavlje za sve obitelji koje još čekaju identifikaciju ili podatak o mjestu ukopa. Nadležne institucije pozvale su građane koji raspolažu bilo kakvim saznanjima da ih podijele s istražiteljima. Ovogodišnje središnje obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja održava se u Vukovaru.
Hrvatski sabor odlučio je 2019. godine da se Međunarodni dan nestalih osoba u Hrvatskoj obilježava i kao nacionalni dan sjećanja na sve nestale osobe u ratu. Cilj obilježavanja nije samo odavanje počasti žrtvama nego i ponovno upućivanje javnog poziva za dostavu informacija koje bi mogle pomoći u rasvjetljavanju preostalih slučajeva.
Više:
Sanacija divljih odlagališta dobiva milijune: Lokalne vlasti mogu povući do 200.000 eura
Milijunske kazne za ekocid i do 20 godina zatvora: Hoće li novi zakon zaustaviti katastrofe?
Krađa u Novom Zagrebu: Lažne medicinske djelatnice pokrale 90-godišnjakinju
