Saborski zastupnici raspravljaju o opsežnim izmjenama kaznenog zakonodavstva kojima bi Hrvatska dobila doživotni zatvor, novo kazneno djelo ekocida i stroži nadzor opasnih počinitelja nakon izlaska iz zatvora, prenosi HRT. Predložene promjene obuhvaćaju Kazneni zakon i još šest zakona povezanih s kaznenim postupkom, probacijom, zatvorskim sustavom, maloljetnicima i odgovornošću pravnih osoba.
Što donosi doživotni zatvor
Najvažnija promjena odnosi se na doživotni zatvor za najteža kaznena djela za koja je sada propisana kazna dugotrajnog zatvora. Osuđenik bi mogao zatražiti uvjetni otpust nakon 25 godina provedenih iza rešetaka. Sud bi najstrožu jedinstvenu kaznu mogao izreći i kada zbroj pojedinačnih kazni dugotrajnog zatvora za dva ili više kaznenih djela premašuje 50 godina.
Uvođenje najstrože kazne najavljeno je nakon ubojstva 19-godišnjeg mladića u Drnišu. Hrvatska i Portugal dosad su bile jedine članice Europske unije bez takve kazne. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan naglasio je da strože sankcije same po sebi ne mogu spriječiti sva teška nedjela, ali jasno pokazuju da ih društvo neće tolerirati.
Za doživotni zatvor predviđen je sustav koji ostavlja mogućnost preispitivanja kazne nakon dugog razdoblja njezina izvršavanja. Ministar je istodobno upozorio da represija mora biti praćena prevencijom, obrazovanjem i drugim mjerama. Reforma tako ne obuhvaća samo visinu kazni nego i širi pristup zaštiti građana te djelovanju institucija.
Nadzor se nastavlja i nakon izlaska iz zatvora
Posebna mjera nadzora mogla bi se primjenjivati nakon punog izvršenja kazne kako bi se društvo zaštitilo od opasnih počinitelja. Odnosila bi se na osobe osuđene na najmanje pet godina za namjerna kaznena djela te na one osuđene na najmanje dvije godine zbog nasilja, kaznenih djela protiv spolne slobode ili iskorištavanja i zlostavljanja djece.
Razdoblje provjeravanja trajalo bi od jedne do pet godina, a u predmetima u kojima je žrtva dijete moglo bi trajati do deset godina. Kršenje izrečene mjere postalo bi zasebno kazneno djelo kažnjivo zatvorom do dvije godine. Time se u hrvatsko kazneno pravo uvodi dodatni mehanizam kontrole nakon izlaska osuđenika na slobodu.
Ekocid bez zastare i uz višegodišnju kaznu
Paket izmjena uvodi osobito teško kazneno djelo protiv okoliša, kolokvijalno nazvano ekocid. Za njega bi bila propisana kazna zatvora od deset godina ili kazna dugotrajnog zatvora, a zastara ne bi bila moguća. Takvu su sankciju zagovarali i oporbeni zastupnici nakon otkrivanja slučajeva ilegalnog odlaganja opasnog otpada u Gospiću i na drugim lokacijama.
Uz doživotni zatvor i ekocid, pooštravaju se sankcije za izazivanje opasnosti općeopasnom radnjom ili sredstvom te za teška kaznena djela protiv opće sigurnosti. Promjene bi se odnosile i na namjerno izazivanje ili podmetanje požara, poput slučajeva zabilježenih tijekom ljeta na zadarskom području.
Nove kazne zbog zlostavljanja životinja
Na popisu novih kaznenih djela nalaze se spolno iskorištavanje životinja i neovlašteno obavljanje veterinarske djelatnosti. Predviđeno je i strože kažnjavanje ubijanja ili mučenja životinja, proizvodnje i prodaje štetnih sredstava za njihovo liječenje te nesavjesnog pružanja veterinarske pomoći.
Cijeli paket uključuje izmjene propisa o sudovima za mladež, izvršavanju zatvorskih kazni, probaciji i kaznenom postupku. Pred zastupnicima je i novi zakon o tretmanu i smještaju osoba nakon punog izvršenja kazne. Ako prijedlozi dobiju potrebnu većinu, doživotni zatvor postat će središnji dio dosad jedne od najopsežnijih reformi hrvatskog kaznenog sustava.
Više:
Velika odluka pred Zagrebom: štrajk u ZET-u ovisi o novoj ponudi
Alarmantni propusti: podrška slijepim osobama i dalje ovisi o privremenim rješenjima
Sudar u Zagrebu krije ključnu nepoznanicu: Svjedoci prometne nesreće mogu pomoći policiji






