Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, broj zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine smanjen je za 8.649 radnika tijekom prva tri mjeseca ove godine.
Kako se navodi u izvješću, broj zaposlenih smanjen je za 4.589 u siječnju, za 1.733 u veljači i za 2.327 u ožujku.
„U prosincu 2024. godine bilo je zaposleno 551.452 radnika, a krajem ožujka 2025. taj broj pao je na 542.803“, stoji u podacima federalne Porezne uprave.
Federalni mediji izvještavaju da gospodarstvo trpi velike posljedice zbog odluka Vlade FBiH o povećanju nameta poslodavcima uslijed podizanja minimalne plaće s 619 KM na 1.000 KM.
Također, efekti ovih mjera utječu na novčani tok, financijske obveze kompanija te konačan financijski rezultat, čije će se stvarne posljedice znati tek nakon objave poslovnih izvješća.
Centralna banka BiH već je ranije upozorila da je nagli rast minimalne plaće i nameta gospodarstvu doveo do porasta inflacije.
Tako je inflacija u prosincu 2024. godine iznosila 2,2 %, dok je u veljači 2025. porasla na 3,5 %.
Ipak, Centralna banka BiH predviđa da će inflacija za cijelu 2025. godinu iznositi 4,2 %.
Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna industrijska proizvodnja u FBiH u veljači 2025. godine bila je za šest posto manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Pojedini analitičari već su ranije upozoravali i na uvođenje neradne nedjelje u pojedinim lokalnim zajednicama, što, kako navode, drastično smanjuje promet trgovina.
Admir Čavalić, ekonomist i predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koji je ranije upozoravao na mogućnost smanjenja broja zaposlenih, ističe da pretpostavlja kako je stvarni broj otkaza veći od prikazanog, ali da su te brojke “pokrivene” novozaposlenima.
„Ne znamo točnu strukturu zaposlenosti. Pretpostavljam da su desetci tisuća radnika dobili otkaze, ali bi analiza po djelatnostima pokazala je li to zbog zabrane rada nedjeljom ili povećanja doprinosa. Ako je došlo do većeg broja otkaza u trgovini, tada je jasno da je uzrok zabrana rada nedjeljom. Ako se radi o sektorima s tradicionalno niskim plaćama, onda je uzrok povećanje minimalne plaće“, objašnjava Čavalić za Nezavisne novine.
Prema njegovim riječima, ovo je prvi put nakon pet godina da Federacija BiH u prvom kvartalu bilježi pad broja zaposlenih.
„Čak i tijekom pandemije pad zaposlenosti dogodio se u drugom kvartalu. Ove godine imamo pad u siječnju, veljači i ožujku. Neki od glavnih razloga za ovaj trend su visoka opterećenja za gospodarstvo, zabrana rada nedjeljom, niz pogrešnih odluka kao što su izostanak fiskalne i drugih reformi, kao i vanjski čimbenici poput recesije u Njemačkoj“, naglašava Čavalić.
Na pitanje kakve trendove očekuje u nadolazećem razdoblju, Čavalić odgovara da će, ukoliko ne dođe do novog smanjenja stope doprinosa, uslijediti daljnji pad zaposlenosti u Federaciji BiH.
