Pred zastupnicima je nova desetogodišnja strategija upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prenosi HRT, a Vlada najavljuje da bi neiskorištena imovina trebala postati snažan resurs za razvojne projekte, investicije, društvene sadržaje i gospodarski rast.
Državna imovina ulazi u novu fazu upravljanja
Strategija se odnosi na razdoblje od 2026. do 2035. godine i usmjerena je na aktiviranje nekretnina koje se ne koriste ili se koriste nedovoljno učinkovito. Državna imovina godinama je bila predmet rasprava zbog praznih prostora, zapuštenih zgrada i sporih administrativnih postupaka, a novi dokument trebao bi donijeti jasnije ciljeve i mjerljivije rezultate.
Vlada u strategiji ističe da brojni razvojni projekti ovise upravo o dostupnosti nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske. Njihovim stavljanjem u funkciju očekuje se višestruka korist, od jačanja lokalne infrastrukture do otvaranja prostora za poduzetništvo, javne ustanove i sadržaje koji nedostaju građanima.
Koliko bi Državna imovina trebala donijeti novca?
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić naveo je da se do 2035. planira aktivirati 60 posto svih strateških nekretnina. Cilj je povećati iskorištenost nestrateške imovine, smanjiti korištenje privatnih prostora za rad državnih tijela i povećati vrijednost raspolaganja pokretninama s oduzetom imovinom.
Prema planu, godišnja vrijednost raspolaganja pokretninama trebala bi porasti s 5 na 7,5 milijuna eura. Državna imovina u tom bi modelu trebala prestati biti pasivan trošak i postati izvor prihoda, ali i alat za provedbu gospodarskih i društvenih politika na državnoj i lokalnoj razini.
Za provedbu strateških ciljeva predviđeni su troškovi od 233,2 milijuna eura. Istodobno, ukupni prihodi od upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske procijenjeni su na 1,23 milijarde eura, što strategiji daje snažnu financijsku dimenziju.
Obnova nakon potresa također na dnevnom redu
Nakon rasprave o imovini, Hrvatski sabor razmatra i izvješće o obnovi nakon potresa na području Zagreba, Krapinsko-zagorske, Karlovačke, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije za 2025. godinu. Izvješće donosi pregled završenih radova, uklonjenih objekata i izgrađenih zamjenskih kuća.
Prema podacima iz izvješća, do 31. prosinca 2025. završeni su radovi obnove na 14.284 građevine, uključujući 13.489 kuća i zgrada s ukupno 53.911 stambenih jedinica privatne imovine. Izgrađeno je 496 kuća i 42 višestambene zgrade.
Završeno je 711 konstrukcijskih i 12.003 nekonstrukcijske obnove, a kupljeno je 80 obiteljskih kuća ili stanova umjesto gradnje zamjenskih kuća. Uređeno je i obnovljeno 157 državnih stanova te uklonjeno 1.711 objekata. Državna imovina time ostaje povezana i s obnovom, stanovanjem i širim javnim interesom.
Više:
Šokantni računi stižu građanima: odvoz otpada u Benkovcu skuplji više od 100 posto
Studentski domovi u Zagrebu: Ako propustite ovaj datum, gubite smještaj
Upisi u srednje škole otkrili veliki preokret: Jedan smjer potpuno je zaludio učenike
