Državna matura ove je godine bila neuspješna za 764 gimnazijalca i nešto više od 5.500 učenika strukovnih škola, rekao je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, prenosi HRT. To znači da ispite nije prošlo 7,3 posto gimnazijalaca te čak 38 posto učenika strukovnih škola.
Državna matura donijela 6.940 prigovora
Nakon objave rezultata pristiglo je ukupno 6.940 prigovora, što je nešto više nego prethodnih godina. Filipović je naglasio da ukupan broj zahtjeva nije jedini važan podatak. Prema njegovim riječima, za stvarnu sliku rezultata ključno je vidjeti koliko je prigovora bilo osnovano te koliko ih je na kraju prihvaćeno ili odbačeno.
Nacionalni centar prihvatio je 37 posto prigovora, dok je preostalih 63 posto odbačeno. Drugim riječima, gotovo dvije trećine zahtjeva nisu dovele do promjene rezultata. Objavljeni omjeri pokazuju da većina predanih obrazloženja nije zadovoljila kriterije potrebne za prihvaćanje, iako je učenicima omogućeno osporavanje bodovanja.
Umjetna inteligencija ostavila prepoznatljiv trag
Državna matura pokazala je i sve vidljiviji utjecaj novih tehnologija. Filipović je kazao kako je zamjetno da je umjetna inteligencija učinila svoje. Ocjenjivači, prema njegovim riječima, mogu lako prepoznati tako sastavljena obrazloženja, a sličan trend bio je uočljiv već prošle godine.
Pojedini maturanti ne sastavljaju prigovor samostalno jer zahtjev mora biti konkretan i argumentiran. U tome im, uz njihov pristanak, ponekad pomažu profesori. Međutim, rast broja alata za automatsko stvaranje teksta očito je potaknuo i pokušaje da se obrazloženja pripreme bez dovoljnog osobnog angažmana učenika.
Velika razlika između školskih programa
Podaci ponovno otkrivaju izraženu razliku između gimnazijalaca i učenika strukovnih škola. Dok među gimnazijalcima udio onih koji nisu položili ispite iznosi 7,3 posto, među učenicima strukovnih programa taj se udio penje na 38 posto. Riječ je o razlici većoj od 30 postotnih bodova.
Državna matura za dio učenika završila je podnošenjem prigovora, ali je samo nešto više od trećine zahtjeva prihvaćeno. Filipovićevi podaci istodobno upozoravaju na slabije rezultate strukovnih škola i sve vidljiviju uporabu tehnoloških alata pri pokušajima osporavanja dodijeljenih bodova.
Rezultati otvaraju važna pitanja
Ovogodišnje brojke pokazuju da pomoć učenicima pri sastavljanju obrazloženih zahtjeva mora ostati transparentna i usmjerena na konkretne pogreške u bodovanju. Ukupan broj prigovora jest porastao, ali omjer prihvaćenih i odbačenih zahtjeva potvrđuje da samo jasno argumentirani slučajevi imaju izglednu mogućnost promjene prvotnog rezultata.
Više:
Ruski napadi na Zaporižje ne prestaju: Gradonačelnica otkrila gdje se skriva kada postane preglasno
BAK Istra slavi 35 godina: Medved se pridružio velikoj obljetnici istarskih specijalaca
Prometna akcija u Zagrebu otkrila 536 prekršaja: Vozač imao čak 3,06 g/kg alkohola
