Državna poduzeća ulaze u novu fazu reforme nakon što je Ministarstvo financija predstavilo prvi paket provedbenih propisa, prenosi HRT, a promjene bi trebale donijeti više transparentnosti, mjerljive ciljeve i strožu odgovornost uprava.
Nova pravila za Državna poduzeća ulaze u operativnu fazu
Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule pojasnio je da je krovni zakon donesen prošle godine, no njegova provedba traži čak devet podzakonskih akata. Budući da su propisi međusobno povezani, donosit će se u paketima. Prvih pet već je predstavljeno i poslano u javno savjetovanje.
Prema najavama, Vlada bi ih mogla potvrditi u idućim tjednima. Time počinje praktična provedba reforme koja bi trebala ujednačiti standarde upravljanja, smanjiti prostor za netransparentne odluke i pojačati nadzor nad tvrtkama u vlasništvu države.
Što se mijenja u upravama i nadzornim odborima
Jedna od najvećih novosti odnosi se na imenovanja. Povjerenstvo Vlade provodit će javne natječaje za nadzorne odbore, a najmanje 33 posto članova morat će biti neovisno. Nakon toga nadzorni odbori raspisivat će natječaje za uprave, čime bi Državna poduzeća trebala dobiti jasniji i provjerljiviji izbor menadžmenta.
Propisi uvode i funkciju usklađenosti, koja će pratiti poštuju li se zakoni, podzakonski akti i interna pravila. To znači da se od uprava očekuje sustavnije izvještavanje, bolje upravljanje rizicima i veća odgovornost prema vlasniku, zaposlenicima i javnosti.
Državna poduzeća dobivaju mjerljive ciljeve
Državna poduzeća više neće biti ocjenjivana samo kroz formalno poslovanje. Novi model predviđa financijske i nefinancijske ciljeve, a njihovo neispunjavanje moći će biti osobit razlog za razrješenje članova uprave. Upravo zato mora se donijeti posebna uredba o postavljanju takvih ciljeva.
Bule je naglasio da reforma nije samo administrativna promjena, nego pokušaj stvaranja stabilnijeg i neovisnijeg sustava. Od menadžera će se očekivati konkretni rezultati, a ne samo održavanje postojećeg stanja ili oslanjanje na političku potporu.
Vlasnička politika otkriva gdje država ostaje dugoročno
Posebno važan dokument bit će vlasnička politika. U njemu će biti objašnjeno zašto država ostaje vlasnik u 39 poduzeća posebnog interesa. Riječ je o tvrtkama koje pružaju ključne javne usluge ili upravljaju infrastrukturom važnom za Republiku Hrvatsku.
Takav dokument trebao bi javnosti pokazati koje su obveze države kao vlasnika, ali i što se očekuje od kompanija. Cilj je da se vlasništvo ne promatra kao politički plijen, nego kao alat za stabilnost, razvoj i sigurnost važnih sustava.
Javni natječaji kreću kasnije nego što mnogi očekuju
Državna poduzeća prva imenovanja prema novom modelu mogu očekivati početkom 2027. godine, najavio je Bule. Razlog je povezanost propisa: uredbe o ciljevima, imenovanjima i razrješenjima moraju biti usklađene kako bi sustav mogao funkcionirati bez pravnih praznina.
Svako povjerenstvo Vlade morat će donijeti vlastiti pravilnik o radu i poštovati propisane procedure. Tek nakon toga mogu se pokrenuti natječaji koji će, barem prema najavama, biti otvoreniji, stroži i manje podložni improvizaciji.
Zašto je reforma važna za građane
Državna poduzeća upravljaju uslugama i infrastrukturom koje izravno utječu na svakodnevni život, od prometa do energetike. Ako se pravila provedu kako je najavljeno, građani bi trebali vidjeti više javno dostupnih podataka, jasnije odgovornosti i manji prostor za političke dogovore iza zatvorenih vrata.
Reforma je predstavljena kao jedan od složenijih zahvata u javnom sektoru. Uspjeh će ovisiti o provedbi natječaja, kvaliteti kandidata i spremnosti države da menadžere ocjenjuje prema rezultatima, a ne prema dojmu ili stranačkoj bliskosti.
Više:
Ugradnja dizala: Rok istječe 31. kolovoza, stanari ne smiju propustiti ovu priliku
Toplinski val je gotov, ali nova prijetnja iz oblaka već pali obalu
Veliki obračun u Saboru: istražno povjerenstvo za Medikol moglo bi otvoriti Pandorinu kutiju
