Gotovo dva desetljeća od prvih političkih obećanja o izgradnji brze ceste, koja će “razbiti” prometni kolaps u srednjoj Bosni i povezati to područje sa ostatkom zemlje, radovi nisu završeni ni na prvoj dionici, dugoj nepunih pet kilometara.
Od 2007. proglašena javnim interesom, brza cesta od Lašve do Jajca, ukupne dužine oko 67 kilometara, zamišljena je kao dio proširene europske mreže brzih cesta.
Treba povezati područja u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa zapadom zemlje prema Hrvatskoj, te sa autocestom prema Sarajevu.
Tek 15 godina poslije, u kolovozu 2022. počeli su radovi na prvoj dionici, dugoj manje od pet kilometara, između Novog Travnika i Viteza, a rok za završetka radova već je pomjeran.
No, ta dionica čija vrijednost je procijenjena na gotovo 75 milijuna maraka, do danas nije završena, a betonski blokovi na ulazu sprječavaju prolaz automobilima.
Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je rasteretiti magistralu u tom dijelu zemlje koja je jedna od najopterećenijih cesta u Bosni i Hercegovini.
Njome svaki dan prođe više od 19.000 automobila, a dugačke kolone i prometni čepovi su uobičajen prizor.
Na vožnju tom cestom primoran je i Oliver iz Novog Travnika koji 27 godina svakodnevno putuje do radnog mjesta, u 90-ak kilometara udaljenom Sarajevu.
Za njega je priča o gradnji brze ceste u početku budila nadu, ali nakon desetljeća odugovlačenja smatra da neće dočekati izgradnju kompletne trase.
“Velike nade smo polagali kada smo čuli da će biti prva dionica. Bar da nju puste, ali su i tu probili rok. Ne vjerujem niti ja, niti netko od mojih suputnika, da ćemo doživjeti brzu cestu. I ako bude za nas će to biti kasno, jer ćemo otići u mirovinu čekajući”, kazao je za RSE.
Dionica brze ceste, duga 4,8 kilometara, trenutno je jedina za koju je otvoreno gradilište, a ostale su u fazi završenog ili planiranja idejnog projekata.
Šta kažu u Autocestama FBiH?
U javnom poduzeću Autoceste Federacije BiH za RSE kažu da je rok za završetak radova pomjeren na kraj travnja, kao i da su radovi u završnoj fazi.
Pri tome će ukupni troškovi premašiti ugovorenu cijenu, za najmanje 5,1 milijun maraka (oko 2,6 milijuna eura), bez uključenog poreza na dodatnu vrijednost (PDV), objavljeno je na sajtu tog poduzeća.
Iz Autocesta tvrde i da je rok produžen iz “objektivnih razloga”, zbog dodatnih zahtjeva lokalne zajednice, kao i vremenskih uvjeta.
Nije precizirano o kojim konkretno zahtjevima se radi, kao ni kada će ta dionica biti otvorena za promet.
Ističu da je ona dio funkcionalne cjeline sa susjednom dionicom, kroz poslovnu zonu u Vitezu. No, ona je, pak, tek u pripremi za izgradnju.
Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je za RSE da je revoltiran tempom izgradnje, ali da je “probijanje” rokova godinama uobičajena praksa pri izgradnji cesta u BiH.
“Nakon milijun studija opravdanosti, konačno smo krenuli da gradimo ta prva četiri kilometra. Onda smo se ‘natezali’ zbog imovinsko-pravnih odnosa, pomjerali trasu lijevo-desno. A sad, kasni i koga briga. Nažalost, stanovništvo i privreda trpe, jer namamo osjećaj šta znači dobra putna komunikacija”, kaže Lindov.
Kronologija obećanja
Vlada Federacije BiH prvi put je 2007. godine proglasila brzu cestu od Lašve do Jajca javnim interesom, a to je ponavljano i godinama poslije.
Istovremeno, smjenjivala su se obećanja o skorom početku radova, najčešće u predizbornom periodu, kada su medijske objave vrvjela naslovima o skoroj gradnji.
Među službenicima koji ju je nekoliko puta spomenuo je i Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke strane koja je tri desetljeća u županijskoj vlasti u srednjoj Bosni.
Izetbegović je tako 2016. godine, kada je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, tijekom posjete Travniku izjavio da izgradnja mora početi 2017. godine.
Ta cesta bila je dio političkih narativa i službene Hrvatske demokratske zajednice BiH, stranke koja je dugogodišnji koalicijski partner SDA u Srednjobosanskoj županiji.
I rukovodstvo javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH najavilo je 2017. da se završetak izgradnje prve dionice očekuje 2019. No, uslijedile su godine u kojima su se smjenjivali direktori tog poduzeća, a radova nije bilo.
Ugovor sa izvođačem za prvu dionicu potpisan je tek u travnju 2022., a radovi su počeli četiri mjeseca poslije. Ta dionica predviđa četiri mosta i jedan vijadukt.
Nekoliko dana pred opće izbore u Bosni i Hercegovini, gradilište je u rujnu 2022. svečano otvorio Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije BiH, koji danas služi zatvorsku kaznu zbog sudjelovanja u aferi nabavke kineskih respiratora tijekom pandemije korona virusa.
Dalio Sijah, novinar Istinomjera, kaže za Radio Slobodna Evropa da je brza cesta u srednjoj Bosni projekt koji je, možda, i najčešće korišten u predizbornim kampanjama, dok se na terenu godinama ništa konkretno nije događalo.
“O toj cesti se priča sigurno 20-ak godina, praktično od perioda nakon rata se spominje. Najčešće je to bilo u predizbore svrhe, a ništa se nije događalo po tom pitanju. Najavljivalo se da će krenuti uskoro i uvijek se odgađalo do narednih izbora”, kaže za RSE.
Ističe da je upitno da li će, i po završetku radova, prva dionica biti otvorena za promet ili će se čekati kraj radova na susjednim.
“Dinamika je loša, ali to nije izuzetak, imamo takvih projekata u BiH, poput transverzale u Sarajevu, horor ceste Šćepan Polje prema Crnoj Gori. Sigurno da ima još takvih primjera”, ističe Sijah.
Kako je potrošen ruski novac?
Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je prvotno biti građena po modelu koncesije, odlukom Vlade Federacije BiH iz 2010.
Potom je, 2017. objavljeno da će izgradnja jednog dijela biti financirana novcem od ruskog, odnosno klirinškog duga bivšeg Sovjetskog Saveza prema Bosni i Hercegovini.
Po toj osnovi, ruska vlada uplatila je BiH u kolovozu 2017. oko 225 milijuna maraka (oko 112,5 milijuna eura), na temelju sporazuma o reguliranju dijela obaveza između bivšeg Sovjetskog Saveza i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Od toga je, nešto više od 120 milijuna maraka (oko 60 milijuna eura) dobila Federacija BiH, a tadašnji premijer Novalić najavio da će većina novca biti usmjerena za brzu cestu.
No, u izvještaju Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, godinu poslije, upozoreno je da je novac, umjesto za cestu, potrošen za popunjavanje proračunskih rupa.
Nakon toga, izgradnju prve dionice, od Viteza do Nević Polja, procijenjene na oko 75 milijuna maraka (oko 37, 5 milijuna eura), financira Vlada Federacije namjenskim sredstvima iz proračuna.
Za ostale dionice koje su uvrštene u program javnih investicija Federacije BiH, entitetska Vlada će, kako je navedeno, tražiti kredite, a obuhvaćene su kapitalnim transferima javnim poduzećima.
Iz Vlade Federacije BiH i resornog ministartstva nisu odgovorili na upit RSE o razlozima kašnjenja završetka radova na prvoj dionici i kako će biti osiguran novac preostale dionice.
Lindov ističe da je postalo uobičajeno da svaka izgradnja košta više nego što je ugovoreno na početku.
“To su sve krediti, jer mi ne možemo financirati ni održavanje. Ugovore se poslovi, potpišu se ugovori, poskupi materijal, pa se prave dodatni ugovori, i to je naša stara priča. Svaki projekt nas košta duplo više nego što je ugovorena cijena”, naglasio je.
Iz Autocesta Federacije BiH prethodnih su godina zastoj u izgradnji brze ceste od Lašve do Jajca pravdali problemima s eksproprijacijom zemljišta i tenderskim procedurama.
Uz tu brzu cestu, na području Federacije BiH planirana je izgradnja još četiri, dok je BiH u posljednjih dvadesetak godina izgradila nešto više od 230 kilometara autoceste.
Od toga je oko 120 kilometara izgrađeno na Koridoru Vc koji Bosnu i Hercegovinu treba povezati sa Hrvatskom i Mađarskom.
