Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, a istodobno njegova djelatnica Josipa Šimić kopa, zivka, šalje upite i vrši provjere konkurencije. Prema saznanjima Stijena.info, navodno ove aktivnosti Ercisson Nikola Tesla pod svaku cijenu želi zadržati u tišini, a zaposlenici koji uspiju pribaviti korisne informacije navodno se posebno vrednuju ili nagrađuju. Redakcija je Ericssonovki Josipi Šimić još prije deset dana poslala konkretna pitanja, no odgovor nije stigao.
Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, a djelatnici provjeravaju konkurenciju
Dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove za javnim i transparentnim natječajima gdje se natječe s drugim IT kompanijama, dokumentacija u posjedu Stijena.info pokazuje da njegova djelatnica Josipa Šimić operativno kontaktira institucije povezane s projektima i referencama konkurentskih ponuditelja, a sve s ciljem diskreditacije.
Na sve načine pokušavaju dobiti informacije koje su poslovna tajna kao što je: popis ugovora, razdoblja izvršenja ugovora, informacije o sadržaju projekata, podatke o angažiranim stručnjacima i još brdo toga.
Prema saznanjima Stijena.info, primatelji ovakvih upita su šokirani s ovakvim zahtjevima i pogurancima jer ovo još nije viđeno.
Josipa Šimić operativno šalje upite, ali nije jedina?
Dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, posebno je zanimljivo tko operativno provodi ove provjere.
Iz dokumentacije kojom raspolaže Stijena.info proizlazi da barem dio upita šalje Josipa Šimić, djelatnica Ericssona Nikole Tesle.
No to nije sve, ne provjeravaju se samo podaci o ugovorima i poslovima konkurencije nego i sami zaposlenici tj. konkretne fizičke osobe.
Industrijska špijunaža ili dopuštena analiza konkurencije?
Činjenica da Ericsson Nikola Tesla gubi poslove sama po sebi, naravno, ne dokazuje ništa nezakonito. To samo znači da se na javnim i trasparentnim natječajima ne snalaze i konkurencija daje bolje valjane ponude od njih.
Prema našoj analizi jedina iznimka je bio natječaj za održavanje CEZIH-a gdje su Beroševci uvalili kukavičje jaje ministrici Hrstić uvjerivši je da je normalno višestruko uvećavati vrijednost nabave i da se onda pojavi samo jedna ponuda i to gle čuda Ericssona Nikole Tesle koja, opet gle čuda, je odmah ispod procijenjene vrijednosti. Drugdje, prema našoj analizi, Ericsson Nikola Tesla i na održavanja ide s značajno nižim cijenama od procijenjene.
Jednako tako, kontaktiranje trećih osoba radi prikupljanja poslovnih informacija ne predstavlja automatski industrijsku špijunažu.
Ali ako kompanija sustavno kontaktira veći broj naručitelja konkurenata te pokušava od njih dobiti dodatne informacije o njegovim ugovorima, projektima i ljudima, legitimno je postaviti pitanje gdje završava analiza konkurencije, a gdje počinje nešto mnogo ozbiljnije.
Prema saznanjima Stijena.info, govorimo o velikoj količini informacija, upita i traženja podataka.
Ako je točno da Ericsson Nikola Tesla vrši provjere u takvom opsegu, onda se teško može govoriti o slučajnosti.
Posebno nagrađuju zaposlenike koji „izvuku“ informacije?
Stijena.info raspolaže informacijama prema kojima se zaposlenici koji u ovakvim provjerama uspiju pribaviti korisne informacije navodno posebno vrednuju ili nagrađuju.
Upravo zato pitanje smo postavili izravno Josipi Šimić.
Pitali smo jesu li, dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, provjere referenci konkurentskih ponuditelja dio njezinih redovitih radnih obveza te ostvaruje li posebne stimulacije, nagrade ili druge oblike dodatnog nagrađivanja kada uspije pribaviti informacije.
Tko je Josipi Šimić dao nalog?
Ako Ericsson Nikola Tesla gubi poslove i njegovi zaposlenici se izgleda bave industrijskom špijunažom i kršenjem GDPR-a, logično je pitati tko je donio takvu odluku?
Stijena.info zato je Josipu Šimić izravno pitala, dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, kada je počela kontaktirati naručitelje radi provjere referenci konkurentskih ponuditelja.
Još važnije, pitali smo Josipu Šimić :Tko Vam je dao nalog da to radite?
Pitali smo i koliko je puta tijekom 2026. to radila, a sve to dok dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove?
Na temelju kojeg zakona to rade?
No nismo tu stali, postavili smo toj istoj Josipi Šimić i još jedno vrlo konkretno pitanje: Na temelju kojeg zakona ili podzakonskog akta Ericsson smatra dopuštenim to raditi?
Ako se radi o organiziranoj praksi kompanije, Ericsson bi trebao moći vrlo jednostavno objasniti na kojoj osnovi to čini i koja je svrha prikupljenih informacija.
Dok Ericsson Nikola Tesla gubi poslove – Ericssonovka Josipa Šimić ne odgovara
Josipi Šimić pružili smo mogućnost da odgovori na sva navedena pitanja.
Pitali smo je za funkciju koju obnaša, nadređenu osobu, opseg provjera konkurentskih ponuditelja, pravnu osnovu, osobu koja joj je naložila provođenje provjera te eventualne stimulacije i nagrade.
Do objave članka odgovor nismo dobili.
Osoba koja operativno radi na tim zadacima predmetne upite nije iskoristila mogućnost da ih demantira ili objasni. Interesantno je da je Josipa Šimić u Ericsson Nikola Teslu stigla u studenom 2024. godine. Na prethodna tri posla je radila relativno kratko godinu do dvije što otvara pitanja zašto tako relativno često mijenja poslove? Je li moguće da neke stvari rada bez znanja nadređenih ili radi po direktnim uputama nadređenih, a ako se otkrije onda će on opet otići dalje i tražiti posao u drugoj kompaniji, jer dvije godine u Ericsson Nikola Tesla ističu ove godine u studenom.
Ericsson Nikola Tesla gubi poslove – a što se događa s prikupljenim podacima?
Ako Ericsson Nikola Tesla gubi poslove, a istodobno se provode ovakve provjere konkurenata, potrebno je odgovoriti i na pitanje što se događa s prikupljenim informacijama.
Kome Josipa Šimić prosljeđuje odgovore?
Pohranjuju li se oni u internim sustavima Ericssona Nikole Tesle?
Tko ima pristup podacima?
Koliko dugo se čuvaju?
Koriste li se informacije za osporavanje ponuda konkurenata?
Koliko je konkurentskih tvrtki i njihovih stručnjaka provjeravano i na koje sve načine su to radili?
Otvara se i pitanje GDPR-a
Posebno je osjetljivo prikupljanje informacija o konkretnim fizičkim osobama.
Osobni podaci osoba kao i podatak o tome je li određena osoba radila na konkretnom projektu, kada je na njemu radila i koju je funkciju obavljala može predstavljati osobni podatak.
Privola nije jedina moguća pravna osnova za obradu osobnih podataka, pa sama činjenica da osoba nije dala privolu ne znači automatski kršenje GDPR-a.
Ali odgovarajuća pravna osnova za obradu mora postojati.
Zato je pitanje vrlo jednostavno: Na kojoj pravnoj osnovi Ericsson Nikola Tesla od trećih osoba prikuplja i obrađuje osobne podatke zaposlenika konkurentskih kompanija?
Je li osoba uopće znala da Ericsson Nikola Tesla prikuplja podatke o njoj?
Ako se podaci o osobi prikupljaju od trećih strana, pojavljuju se dodatna pitanja vezana uz transparentnost obrade osobnih podataka.
Je li osoba obaviještena da Ericsson provjerava njezino profesionalno iskustvo?
Koja je svrha obrade?
Na kojoj se pravnoj osnovi provodi?
Odakle su dobiveni početni podaci?
Koliko dugo Ericsson čuva odgovore koje dobiva?
Tko ima pristup?
Kompanija se natječe za IT poslove, konkurenti dobivaju poslove, a zatim idu provjere tvrtki ali i osoba!
Je li riječ samo o agresivnoj analizi konkurencije
Ili se približavamo području industrijske špijunaže?
Postoji li odgovarajuća pravna osnova za obradu osobnih podataka?
Tko je naredio provjere?
Postoje li posebne stimulacije za zaposlenike koji uspiju pribaviti informacije o konkurentima?
I zašto Josipa Šimić nije odgovorila na pitanja Stijena.info?
Ako odgovor zaprimimo, Stijena.info će ga objaviti.
Više:
Obračun Beroševaca i stručnjaka u Ministarstvu zbog afere CEZIH?
