Povijesni prvi samit između Europske unije i država Srednje Azije održan je 3. i 4. travnja 2025. godine u Samarkandu, drevnom uzbekistanskom gradu koji stoljećima povezuje Istok i Zapad. Ovo strateški simbolično mjesto izabrano je za susret koji najavljuje novu eru političke, gospodarske i infrastrukturne suradnje između Bruxellesa i pet srednjoazijskih država: Kazahstana, Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana i Turkmenistana.
Jačanje strateškog partnerstva
Samit u Samarkandu označava početak ozbiljnijeg angažmana Europske unije u regiji koja sve više dobiva na geopolitičkoj važnosti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je kako je cilj ovog susreta „transformirati izazove u mogućnosti“, naglašavajući važnost izgradnje međusobnog povjerenja i dugoročnog partnerstva.
„Naš odnos nikada nije bio jači. Ovaj samit nije kraj jednog procesa, nego početak konkretne suradnje“, izjavila je von der Leyen. Dodala je da EU regiju vidi kao ključnog partnera za održivu povezanost s Azijom i kao pouzdanog aktera u očuvanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima.
Investicije kroz Global Gateway
Kroz inicijativu Global Gateway, EU planira uložiti više od 12 milijardi eura u razvoj infrastrukture, digitalizacije, klimatske tranzicije i eksploatacije kritičnih sirovina u Srednjoj Aziji. Jedan od glavnih projekata u fokusu je Transkaspijski prometni koridor, poznat i kao Srednji koridor, kojim se želi prepoloviti vrijeme transporta između Europe i Azije – sa 30 na samo 15 dana.
„Srednji koridor ima potencijal postati žila kucavica trgovine između dvaju kontinenata“, rekla je predsjednica Komisije. Kazahstan, kao važan tranzitni centar, već je potpisao prošireni sporazum o partnerstvu s EU, čime se potvrđuje njegova središnja uloga.
Digitalna povezanost – internet za sela i škole
Digitalna tranzicija također zauzima visoko mjesto na listi prioriteta. EU je već omogućio internetsku povezanost za više od 328 sela i 2000 škola u Kazahstanu pomoću europskih satelitskih rješenja. „Digitalna povezanost nije luksuz, već osnovno ljudsko pravo. Ona omogućava obrazovanje, zdravstvo i sudjelovanje u modernom gospodarstvu“, poručila je von der Leyen.
Uzbekistan je pokazao spremnost za slične projekte, a u planu su zajedničke digitalne platforme za upravu, e-obrazovanje i razvoj IT sektora koji može otvoriti nova radna mjesta u regiji.
Zeleni prijelaz i kritične sirovine
Zajednički fokus stavljen je i na zelenu tranziciju. EU financira izgradnju hidroenergetskih objekata poput brana Roga i Camarate, koje će omogućiti održivo upravljanje vodnim resursima, što je posebno važno u sušnim i planinskim dijelovima regije. „Voda nije samo prirodni resurs – ona je ključ sigurnosti i razvoja“, naglasila je von der Leyen.
Osim toga, regija posjeduje značajne rezerve kritičnih sirovina, poput litija, kobalta i rijetkih zemalja, koje su ključne za europsku energetsku tranziciju i industriju baterija. No, za razliku od dosadašnjih modela eksploatacije koje nude Kina ili Rusija, EU nudi inkluzivan pristup.
„Mi ne dolazimo po sirovine. Dolazimo graditi kapacitete zajedno s vama“, izjavila je von der Leyen. „Zajedno možemo razvijati lanac vrijednosti – od vađenja ruda do prerade i proizvodnje – tako da koristi ostanu u regiji.“
Sigurnost, Afganistan i geopolitički izazovi
U uvjetima sve nestabilnijeg međunarodnog okruženja, sigurnosna suradnja između EU i zemalja Srednje Azije postaje sve važnija. Posebna je pažnja posvećena Afganistanu, čija nestabilnost prijeti prelijevanjem radikalizma i migracijskih pritisaka na susjedne države.
„Sigurnost u regiji nije samo vaša stvar – to je i europsko pitanje“, istaknula je von der Leyen. Složeno se da će se pojačati dijalog o zajedničkoj sigurnosnoj politici, borbi protiv terorizma i jačanju granične kontrole.
U tom kontekstu, von der Leyen je jasno poručila da Rusija zbog svoje agresije na Ukrajinu više ne može biti smatrana pouzdanim partnerom: „Rat u Ukrajini je prekretnica. Alternativa međunarodnom pravu je kaos – a to si ni mi ni vi ne možemo priuštiti.“
Uloga Uzbekistana i regionalna suradnja
Uzbekistanski predsjednik Shavkat Mirzijojev izrazio je zadovoljstvo zbog održavanja samita u Samarkandu, naglasivši kako Uzbekistan vidi EU kao partnera u modernizaciji gospodarstva, jačanju demokratskih institucija i izgradnji otpornog društva.
„Naša vizija je jasna – želimo prosperitetnu, stabilnu i povezanu regiju koja surađuje s cijelim svijetom, a posebno s Europom“, izjavio je Mirzijojev.
Perspektive za budućnost
EU planira, u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj, dodatno olakšati pristup europskih poduzeća srednjoazijskim tržištima. Time bi se otvorio prostor za nova ulaganja u energetiku, promet, poljoprivredu i obrazovanje.
„Naš interes nije kratkoročan. Mi želimo izgraditi mostove koji će trajati generacijama“, zaključila je von der Leyen.
Zaključak
Samit u Samarkandu nije samo simboličan događaj – on označava promjenu dinamike između EU i Srednje Azije. S investicijama u infrastrukturu, digitalizaciju, zelenu energiju i obrazovanje, ali i s poštivanjem suvereniteta i potreba regije, Europska unija se pozicionira kao partner koji ne nameće, već osnažuje. Most između Istoka i Zapada sada dobiva novu, održivu i stratešku dimenziju.
