EU trgovanje emisijama dobiva blaža pravila
Europska unija predstavila je prijedlog velike promjene klimatske politike kojom bi se usporilo smanjivanje dopuštenih emisija stakleničkih plinova za poduzeća. EU trgovanje emisijama time bi postalo fleksibilnije, a pojedine industrije dobile bi do 2038. godine za prilagodbu. Prema dosadašnjem planu, besplatne emisijske jedinice trebale su nestati četiri godine ranije. Uvjet za njihovo produljeno korištenje bilo bi ulaganje poduzeća u dekarbonizaciju proizvodnje na europskom području.
Prijedlog još moraju odobriti države članice i zastupnici u Europskom parlamentu. Cijeli zakonodavni postupak mogao bi trajati oko godinu dana, a tijekom pregovora moguće su dodatne izmjene. Europski povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra poručio je da Komisija prihvaća pristup koji je naklonjeniji poslovnom sektoru i istodobno promišljeniji. Bruxelles tvrdi da ublažavanje ne ugrožava dugoročne klimatske ciljeve Unije.
Kako funkcionira europski sustav dozvola
EU trgovanje emisijama uvedeno je 2005. godine kao glavni europski alat za ograničavanje stakleničkih plinova. Industrijska postrojenja i elektrane moraju kupiti dozvolu za svaku tonu ugljikova dioksida koju ispuste. Time nastaje financijski poticaj za ulaganje u čišće tehnologije. Poduzeća mogu međusobno kupovati i prodavati emisijske jedinice, dok ih neke tvrtke dobivaju besplatno kako bi lakše konkurirale proizvođačima iz država bez usporedivih troškova ugljika.
Sustav ujedno ograničava ukupan broj jedinica koje se svake godine stavljaju na tržište. Njihov se broj postupno smanjuje kako bi padale i ukupne emisije. Više država članica kritiziralo je takav model, a Italija ga je posebno oštro opisivala kao prikriveni porez koji umjetno održava visoke cijene energije. Rasprava se vodi i o utjecaju klimatskih troškova na konkurentnost europske industrije.
Tempo smanjivanja bit će osjetno sporiji
Europska komisija predlaže da se godišnja stopa smanjivanja ukupnog broja dozvola od 2031. spusti na približno 3,7 posto. Od 2036. pala bi na samo 1,7 posto, dok trenutačno iznosi 4,3 posto. Komisija navodi da bi EU trgovanje emisijama i nakon tih izmjena ostalo usklađeno s ciljem smanjenja emisija za 90 posto do 2040. godine u odnosu na razinu iz 1990.
Besplatne emisijske jedinice prema novom bi se planu izdavale do 2038., umjesto do 2034. godine. Tada ih je za određene sektore trebala zamijeniti ugljična pristojba na uvoz. Komisija bi tvrtkama koje predstave vjerodostojne planove dekarbonizacije unaprijed dodijelila 80 posto besplatnih jedinica. Preostalih 20 posto dobile bi tek nakon provedbe najavljenih ulaganja u čišću proizvodnju unutar Europe.
Poljska traži još veće popuštanje
Poljska ministrica klime Paulina Hennig-Kloska ocijenila je prijedlog velikim uspjehom za svoju zemlju, ali je najavila borbu za dodatno slabljenje pravila. Naglasila je da se prvi put vidi ublažavanje europskog stajališta umjesto njegova pooštravanja. Poljska već dulje upozorava da EU trgovanje emisijama povećava troškove gospodarstva, osobito u državama koje se snažnije oslanjaju na fosilna goriva.
Promjene dolaze u trenutku kada Europska unija pokušava pomiriti ambicioznu klimatsku politiku s pritiscima industrije i visokim cijenama energije. Komisija smatra da dodatno vrijeme može pomoći tvrtkama da moderniziraju pogone bez naglog gubitka konkurentnosti. Kritičari, međutim, strahuju da bi sporije ukidanje dozvola moglo odgoditi prijelaz na čiste tehnologije i povećati buduće troškove smanjivanja emisija.
Zeleni upozoravaju na ozbiljne posljedice
Njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Michael Bloss upozorio je da će izmijenjeno EU trgovanje emisijama izazvati „golemo klimatsko onečišćenje”. Prema njegovim riječima, posljedice će osjetiti sljedeća generacija kroz lošiju kvalitetu života. Zeleni smatraju da bi popuštanje industriji moglo ugroziti vjerodostojnost europskih klimatskih obećanja, čak i ako cilj za 2040. formalno ostane nepromijenjen.
Sljedećih godinu dana pokazat će koliko će izvorni prijedlog preživjeti pregovore među državama članicama i zastupnicima. EU trgovanje emisijama ostaje jedno od politički najosjetljivijih pitanja jer izravno povezuje zaštitu klime, cijene energije i budućnost industrije. Dok poduzeća dobivaju mogućnost dulje prilagodbe, institucije Unije morat će dokazati da sporiji tempo neće dovesti do odustajanja od zacrtanog smanjenja emisija.
Više:
Otmica tankera kod Jemena pali alarm: Vraćaju li se somalski pirati?
Zašto obnova Sabora probija rok? Ispod podova otkriven problem koji nitko nije očekivao
Šteta od tuče šokirala sela kod Petrinje: Vatrogasci još popravljaju razorene krovove
