EU uvodi digitalni sustav ulaska – zapadni Balkan pod novim pravilima putovanja

Većina zemalja članica Europske unije od 12. listopada postupno će početi primjenjivati novi sustav ulaska/izlaska (EES) koji podrazumijeva digitalnu registraciju svih putnika izvan EU koji u Šengensku zonu ulaze na kraći boravak do 90 dana.

Sustav podrazumijeva digitalnu registraciju građana iz 59 zemalja koje nisu članice Europske unije te uključuje zemlje zapadnog Balkana: Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, navodi se u priopćenju Europske komisije. Odnosi se na putnike koji planiraju kraći boravak, a važit će za sve EU članice osim Republike Irske i Cipra, kao i za Lihtenštajn, Norvešku, Island i Švicarsku.

EES će stupiti na snagu u 29 europskih zemalja koje su dio Šengenskog prostora, uključujući i one koje su članice Unije. Kada su u pitanju zemlje članice EU, EES će biti uveden u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Latviji, Litvaniji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj i Švedskoj. Odnosit će se i na putnike iz Amerike, Australije, Velike Britanije, Japana, Brazila, Argentine i još nekih zemalja.

Sustav će prikupljati i pohranjivati biometrijske podatke poput otisaka prstiju, slika lica i drugih putnih informacija, čime će zamijeniti trenutačne pečate u putovnicama. Ako neko prvi put prelazi granicu, odnosno ulazi u Šengensku zonu od uvođenja EES, potrebno je pružiti osobne podatke službenicima granične kontrole koji će skenirati otiske prstiju putnika i napraviti fotografiju.

Sustav će se postupno primjenjivati na vanjskim granicama 29 europskih zemalja u roku od šest mjeseci. Ove europske zemlje će postupno implementirati različite komponente EES-a, uključujući prikupljanje biometrijskih podataka kao što su slike lica i otisci prstiju. To znači da se biometrijski podaci putnika (slike lica i otisci prstiju) neće odmah prikupljati na svakom graničnom prijelazu i da se njihovi osobno podaci neće inicijalno registrirati u sustavu. Putovnice će se i dalje pečatirati kao i obično. Ova postepena implementacija trajat će do 9. travnja 2026. godine. Dakle, od 10. travnja 2026. godine, EES će biti u potpunosti operativan na vanjskim graničnim prijelazima europskih zemalja koje koriste sustav.

Tko jednom prođe ovaj sustav, neće više morati prilikom novog ulaska davati osobne podatke pošto će otisci prstiju i fotografija ostati zabilježeni u EES sistemu i službenici granične kontrole će ih samo provjeriti.

EES sistem će automatski zapisivati: osobne podatke iz putovnice, biometrijske podatke, kao što su otisak prstiju i fotografija, datum i mjesto ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora te informacije o tome je li putnik prekoračio dozvoljeni boravak kao i da li mu je ranije odbijan ulazak. Onomu tko odbije ustupiti biometrijske podatke, će iti uskraćen ulazak u europske zemlje koje koriste EES.

Kada se jednom popuni, formular važi tri godine, ali će dokument biti provjeravan na svakom prelasku granice, te više neće biti potrebe za pečatiranjem putovnica. EES će pomoći u praćenju ulaska i izlaska iz Šengenskog prostora, koristeći podatke o otiscima prstiju i liku kako bi se spriječilo prekoračenje boravka, korištenje lažnog identiteta ili zloupotreba putovanja bez vize.

Biometrijski podaci su pouzdana metoda za točnu identifikaciju osoba, značajno smanjujući slučajeve pogrešnog identiteta, diskriminacije ili rasnog profiliranja, kao i za identifikaciju nedokumentiranih putnika koji su već prisutni na teritoriji Šengenskog prostora (ilegalni migranti). Ovi podaci mogu povećati sigurnost u europskim zemljama koje koriste EES: sprječavanjem nestanka djece ili njihovog postajanja žrtvama trgovine ljudima, smanjenjem rizika od nezakonitog hapšenja te pomaganjem u borbi protiv teškog kriminala i terorizma. Iako prikupljanje biometrijskih podataka može utjecati na privatnost putnika, iz Europske komisije naglašavaju da tehnologija koja se koristi u EES-u osigurava zaštitu temeljnih prava ljudi.