Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sljedeći tjedan stiže u Zagreb, a u središtu razgovora s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem bit će europski proračun, prenosi HRT. Posjet je dio Costine turneje po glavnim gradovima država članica.
Costa će u Zagrebu boraviti u srijedu, 2. rujna. Istoga dana planira posjetiti Luksemburg i Mađarsku, dok ga u četvrtak očekuju razgovori u Bukureštu, Sofiji i Ateni. Turneju će u petak nastaviti u Nikoziji i Ljubljani, pokušavajući približiti stajališta o tome kako bi europski proračun trebao izgledati nakon 2027. godine.
Zašto je europski proračun izazvao podjele?
U središtu pregovora bit će europski proračun za razdoblje od 2028. do 2034. godine, odnosno novi Višegodišnji financijski okvir. Čelnici članica slažu se da bi sporazum trebalo postići do kraja godine kako bi novi model financiranja mogao biti spreman za početak programskog razdoblja 1. siječnja 2028.
Takav rok mnogi smatraju iznimno ambicioznim zbog velikih razlika među državama. Zemlje koje u zajedničku blagajnu uplaćuju više nego što iz nje primaju zahtijevaju manju ukupnu potrošnju. S druge strane, neto primateljice žele sačuvati kohezijsku politiku, važan instrument za razvojno približavanje gospodarski snažnijim članicama Europske unije.
Njemačka i saveznici traže velike rezove
Za Hrvatsku će europski proračun biti posebno važan zbog sredstava namijenjenih regionalnom razvoju, infrastrukturi, poljoprivredi i drugim javnim ulaganjima. Upravo zato Zagreb ima interes da kohezijska sredstva zadrže snažnu ulogu, dok pojedine bogatije članice upozoravaju da predloženi iznos nije financijski održiv.
Čelnici Njemačke, Austrije, Danske, Nizozemske, Švedske i Finske sastali su se u Berlinu te zatražili smanjenje prijedloga budućeg dugoročnog proračuna za nekoliko stotina milijardi eura. Riječ je o državama koje su neto doprinositeljice, pa žele umjereniji rast izdvajanja i jasnije određivanje zajedničkih prioriteta.
Njihova je poruka da Unija mora donositi odluke na sličan način kao nacionalne vlade kada usklađuju prihode, rashode i političke ciljeve. Smatraju da prijedlog Europske komisije, vrijedan gotovo dva bilijuna eura, treba uravnoteženo smanjiti, iako priznaju da će financiranje novih strateških prioriteta zahtijevati određeno povećanje.
Kako će se krojiti europski proračun?
Za neto primateljice europski proračun nije samo računovodstveno pitanje, nego ključan izvor novca za smanjivanje razvojnih razlika. One će zbog toga inzistirati na očuvanju kohezijske politike, dok će bogatije članice pokušati ograničiti ukupnu vrijednost financijskog okvira i dio sredstava preusmjeriti prema obrani, sigurnosti i konkurentnosti.
Costa je turneju započeo 25. kolovoza, a već je posjetio Bratislavu, Tallinn, Vilnius, Rigu i Prag. Planira obići gotovo sve glavne gradove država članica kako bi prije završnih pregovora izravno čuo njihove zahtjeve i utvrdio postoji li prostor za kompromis.
Jedina iznimka na ruti bit će Švedska, u kojoj se tijekom rujna održavaju parlamentarni izbori. Ipak, stajalište Stockholma već je jasno iskazano u zajedničkom zahtjevu šest država koje žele osjetno smanjenje prijedloga Europske komisije.
Razgovor Coste i Plenkovića mogao bi pokazati koliko će Hrvatska snažno braniti kohezijsku politiku i izdašna europska sredstva. Do dogovora će, međutim, trebati pomiriti zahtjeve članica koje traže štednju s očekivanjima zemalja koje zajednički novac smatraju presudnim za nastavak razvoja.
Više:
Provale u Dubravi razotkrivene: Dvoje osumnjičenih povezano s devet kaznenih djela
Snimanje utakmice Gorica Rijeka: Policija otkrila što čeka navijače oko stadiona
Kralj Haakon VIII zbog ove je ljubavi gotovo uzdrmao norvešku monarhiju
