Europski proračun u središtu sastanka
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u Banskim dvorima s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom. Europski proračun bio je glavna tema razgovora, uz proširenje Unije, nastavak podrške Ukrajini i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Plenković je naglasio da Hrvatska, kao najmlađa članica, još uvijek sustiže razinu razvoja država koje su se europskom bloku pridružile ranije.
Inicijalni prijedlog Europske komisije za novi Višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. iznosio je 1.763 milijarde eura. Revidirani prijedlog, pripremljen na kraju ciparskog predsjedanja Vijećem EU-a, smanjen je na 1.730 milijardi eura. Upravo će taj dokument biti podloga za nastavak pregovora tijekom irskog predsjedanja.
Hrvatska traži novac za ravnomjerniji razvoj
Europski proračun za Hrvatsku mora ostati snažna poluga ravnomjernog regionalnog razvoja, provedbe reformi i jačanja konkurentnosti gospodarstva, poručio je premijer. Hrvatska želi da se pri raspodjeli sredstava uvaži činjenica da se nalazi u drukčijoj razvojnoj poziciji od država utemeljiteljica i članica koje su ranije pristupile Uniji.
Plenković je podsjetio da je Hrvatska tijekom devedesetih bila žrtva velikosrpske agresije režima Slobodana Miloševića, zbog čega je izgubila dio vremena potrebnog za gospodarski i institucionalni razvoj. Europski proračun zato bi, prema njegovu stajalištu, trebao omogućiti nastavak ubrzanog približavanja razvijenijim članicama.
Struktura budućeg financijskog okvira obuhvaća nacionalne i regionalne partnerske planove namijenjene pojedinim državama te horizontalne programe usmjerene na konkurentnost. Europski proračun sadržavat će i dio posvećen takozvanoj Globalnoj Europi, odnosno djelovanju Unije u svijetu korištenjem njezine gospodarske, diplomatske i obrambene snage.
Kohezija i poljoprivreda ostaju ključne
Hrvatskoj su posebno važne tradicionalne europske politike, među kojima se izdvajaju kohezijska i zajednička poljoprivredna politika. Država pripada skupini Prijatelja kohezije, koja se zauzima za očuvanje ulaganja u slabije razvijene regije. Istodobno treba pronaći ravnotežu s novim izdvajanjima za obranu, sigurnost, inovacije i stratešku otpornost.
Predsjednik Europskog vijeća naglasio je da Europski proračun mora omogućiti Europskoj uniji djelovanje i ulaganje u ključnim područjima. António Costa istaknuo je da kohezijska i poljoprivredna politika moraju ostati stupovi regionalnog razvoja i zajedničkog prosperiteta, dok nacionalne uplate u zajedničku blagajnu trebaju ostati na razumnim razinama.
Dogovor žele postići do kraja godine
Costa je kazao da osobni razgovori s europskim čelnicima pomažu Europskom vijeću u učinkovitijem radu i pripremi kompromisa. Europski proračun trebao bi biti dogovoren prije kraja godine jer će ta odluka odrediti političke i razvojne prioritete Unije od 2028. do 2034. godine.
Na sastanku se razgovaralo i o proširenju Unije. Plenković je poručio da sve države kandidatkinje moraju ispuniti propisane kriterije, poštovati europske vrijednosti i rješavati otvorena pitanja sa susjedima. Najavio je da će Hrvatska tijekom procesa proširenja nastojati otvoriti teme važne za odnose s pojedinim susjednim zemljama.
Plenković otvorio i pitanje Hrvata u BiH
Premijer se založio za veće razumijevanje unutar Unije prema ustavnoj i izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini. Cilj je, rekao je, osigurati legitimnu zastupljenost hrvatskog naroda kao jednog od triju konstitutivnih naroda u najvišim državnim tijelima, osobito u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Costa je proširenje opisao kao jedan od najboljih oblika ulaganja u sigurnost i prosperitet kontinenta. Proces, prema njegovim riječima, mora počivati na individualnim postignućima svake države kandidatkinje i potpunom poštovanju europskih vrijednosti, bez preskakanja uvjeta potrebnih za članstvo.
Nastavlja se podrška Ukrajini
Europski proračun bit će važan i za sposobnost Unije da odgovori na sigurnosne izazove. Costa je poručio da Rusija mora zaustaviti rat protiv Ukrajine te je osudio pokušaj napada dronom u Leipzigu. Naglasio je da novi napadi neće promijeniti stajalište članica prema ruskoj agresiji.
Predsjednik Europskog vijeća zaključio je da se europska politika prema Ukrajini temelji na međunarodnom pravu, poštovanju suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti i mira. Plenkoviću je zahvalio na konstruktivnom pristupu pregovorima o budućem financijskom okviru i drugim važnim pitanjima koja se nalaze pred Unijom.
Više:
EFL prijelazni rok iza kulisa: Norwichov direktor otkrio što se događalo u Stokeu
Thelo Aasgaard pred iznenađujućim odlaskom, Rangers odbio ponudu za drugu zvijezdu
Katastrofalne poplave u Nepalu izbrisale selo: Više od 1000 mrtvih, tisuće se još traže
