Približava se godina dana otkako je Bosna i Hercegovina dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom, no službeni pregovori još nisu započeli. S obzirom na aktualnu političku situaciju na državnoj razini, izvjestan je nastavak stagnacije unatoč minimalnom napretku, a u tome mnoge unutarnje procese diktiraju i odnosi na bošnjačkoj političkoj sceni.
Doc. dr. Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ističe kako su previranja u bošnjačkoj politici postala prepreka ozbiljnim iskoracima, prenosi RTV HB.
“Ta iscrpljujuća previranja u bošnjačkoj politici mogu se opisati onom formulom sovjetske tajne policije tijekom staljinističkih čistki: ‘Svatko je izdajnik dok ne dokaže drugačije, prokazujući nekog drugog da je izdajnik’. To je nažalost ono na što se svodi njihova politička scena i pri tome ne treba likovati, to je nažalost veliki problem,” rekao je Žižić.
Slično stajalište ima i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol, koji smatra kako su neutemeljena očekivanja o unitarnoj BiH jedan od ključnih problema.
“Imamo stari problem da se desetljećima Bošnjake ‘ložilo’ i uvjeravalo da mogu dobiti neku unitarnu BiH ili barem na teritoriju Federacije i to je ono što koči bilo kakav napredak. Oni ne pokazuju nikakvu želju da se krene s ozbiljnim reformama u smislu vladavine prava, institucijske krize, Izbornog zakona i izbora člana Predsjedništva. Nego mi i dalje imamo situaciju da gdje god se može, postavljaju se klipovi i pokušava se Hrvate na neki način izigrati,” rekao je Sokol.
Iako su Hrvati bili kooperativan partner na europskom putu, Sokol smatra da ozbiljan napredak neće biti moguć dok na političkoj sceni kod druga dva naroda, osobito kod Bošnjaka, vlada kaos.
“Nažalost, Trojka se za sada pokazala kao potpuno neozbiljna i kao netko tko se ponaša vrlo slično kao SDA, kao netko tko nije spreman na ozbiljan dogovor, tko se služi muljanjima, zavlačenjima i pokušava vam zabit kajlu kad se god pruži prilika i to je nešto što je temeljni problem. Neizvjesno je u kom smjeru će stvari ići dalje. Važno je da Hrvati ostanu kooperativni prema Zapadu i Europskoj uniji te da se nastavi ova bliska veza između Hrvatske i legitimnih predstavnika Hrvata u BiH koja svakako postoji,” naglasio je Sokol.
Drugi važan element stagnacije Bosne i Hercegovine, prema riječima sugovornika, jest izraženi utjecaj stranih veleposlanika i dužnosnika te ovisnost domaćih političara o njihovoj naklonosti.
“Sarajevo se nada da će doći neka garnitura koja će biti na tragu Murphyja i koja će gurati njihove interese. S druge strane Srbi se nadaju da će ključnu ulogu imati ljudi koji su njima bliski od Grenella pa na dalje, što bi im praktično omogućilo da na prostoru Jugoistočne Europe rade što hoće, da stvaraju svoje nekakve mini državice, odnosno da praktično zaokruže teritorij neke velike Srbije,” rekao je Sokol.
Žižić ističe kako domaći akteri u Bosni i Hercegovini ne mogu donositi samostalne političke odluke te ovise o interesima međunarodnih čimbenika.
“Jednostavno domaći akteri u BiH ne mogu samostalno donositi političke odluke i oni moraju gledati interese tih izvanjskih aktera i ovise o njihovoj naklonosti i onda na sve tri strane nema političke odgovornosti i političke volje i oni ne ovise o sebi nego o naklonosti izvanjskih aktera,” smatra Žižić.
Bosna i Hercegovina trenutno stoji najlošije po pitanju napretka prema Europskoj uniji u usporedbi s ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Da bi započela službene pregovore i odredila datum Međuvladine konferencije između BiH i Europske unije, potrebno je usvojiti Zakon o sudovima, novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) te imenovati glavnog pregovarača.
Svi ti koraci, međutim, ovise o tome tko zapravo čini državnu vlast i hoće li se politička situacija na razini države razjasniti.
