Eurovizija u krizi
Četvrtak je zabilježio najveći potres u povijesti natjecanja: Irska, Nizozemska, Španjolska i Slovenija povlače se jer Izrael ostaje u igri. Eurovizija u krizi zvuči kao hiperbola, ali brojke i reakcije govore suprotno. Sljedeće izdanje trebalo bi se održati u svibnju 2026. u Beču nakon trijumfa austrijskog pjevača JJ-a, no pitanje je kakav će spektakl preživjeti. Ovaj raskol razdire i fanove i emitere kultne manifestacije Pjesma Eurovizije.
Tko bojkotira i zašto
Raskol tinja godinama zbog rata u Gazi i kontroverzi oko javnog glasovanja, gdje je Izrael ove godine bio prvi kod publike, ali ukupno drugi nakon žirija. Irska, rekorder s čak sedam pobjeda, i Nizozemska s pet titula okreću leđa. Španjolska, jedan od najvećih financijera, i Slovenija slijede. Šef RTVE-a Jose Pablo Lopez poručio je da je “izgubio povjerenje” u organizatore koje, tvrdi, vode politički i komercijalni interesi, te je tražio sankcije za navodnu manipulaciju glasovima. Izrael sve to oštro negira. Umjesto kazni, EBU je raspravu prebacio na članice. Lopez tvrdi da je to izbjegavanje odgovornosti.
Tajne glasova i nova pravila
Na hitnom summitu EBU-a nije bilo izravnog glasovanja o Izraelu, ali 65% članica podržalo je nova, stroža pravila kampanje i javnog glasanja. Roland Weissmann iz ORF-a poručio je da je proces bio fer i demokratski, uz tajno glasanje. Rezultat je de facto potvrdio nastup Izraela – i zapalio fitilj bojkota. Eurovizija u krizi ulazi u fazu u kojoj svaki sljedeći dan može donijeti novu pukotinu.
Lančana reakcija u Europi
Islandska televizija čeka odluku uprave idući tjedan. Belgija i Švedska ostaju, dok Finska uvjetuje dolazak “dovoljno velikim” brojem sudionika i razumnim troškovima. Autor i znanstvenik Dean Vuletic upozorava da će “sljedeći tjedni biti napeti” te očekuje nova odustajanja do roka 10. prosinca. Ako padne broj prijavljenih, troškovi po sudioniku rastu, što bi moglo otjerati manje televizije. U takvom ozračju, Eurovizija u krizi dobiva i geopolitički i financijski naboj.
Sloboda medija ili politika?
U pozadini je i faktor slobode medija. Mnogi su branili izraelski javni servis Kan kao neovisan od vlade i važan za izvještavanje, posebno u područjima poput Gaze. “Sudjeluju javni servisi, ne vlade,” naglasio je ORF-ov Weissmann. Kritičari tvrde da je EBU trebao kazniti navodnu manipulaciju glasovima; Izrael to negira. Eurovizija u krizi sada otvara pitanje: što je granica između politike i programa?
Novac, brojke i manji spektakl
Novac je sljedeći udar. Španjolska, članica “velike petorke”, godišnje izdvaja oko 334–348 tisuća eura i automatski ide u finale. Bez nje, teret prelazi na Francusku, Njemačku, Italiju i UK te sve preostale sudionike. Cijene bi mogle rasti, a 2026. bi mogla biti skromnija, osim ako ORF ne pronađe dodatna sredstva. Eurovizija u krizi prijeti da spektakl svede na minimum.
Što nas čeka u Beču 2026.
Unatoč svemu, natjecanje još diše. Direktor Eurovizije Martin Green procjenjuje da će u Beču nastupiti oko 35 država, uz povratak Moldove, Rumunjske i Bugarske. Četiri su zemlje otišle, ali tri se vraćaju. Analitičari smatraju da bojkotirajuće države neće promijeniti odluku do svibnja, no 2027. bi moglo doći do “primirja” ako nova pravila obuzdaju kampanje. Austrijski JJ donio je domaćinstvo Beču, no ostaje pitanje može li se publika opet ujediniti oko glazbe.
Više:
JAPAN: ubojica Shinza Abea ispričao se obitelji
SAD ukida rođenjem stečeno državljanstvo ?
Vojna služba u Europi