Zaduživanje bez strateških investicija
Kojić je istaknuo kako je, umjesto smanjenja dugova, aktualna gradska vlast dodatno opteretila gradski proračun. Središnji problem vidi u činjenici da je Tomašević kratkoročne kredite uz niske kamatne stope reprogramirao dizanjem dugoročnih kredita uz visoke kamatne stope i to bez značajnih investicija u gradsku infrastrukturu. „Jedna od najvažnijih odluka pri zaduživanju je ulaganje u projekte koji povećavaju vrijednost gradske imovine ili poboljšavaju kvalitetu života građana. No, aktualna uprava zadužila se, ali nismo vidjeli investicije,“ tvrdi Kojić, navodeći da je prioritet trebalo biti ulaganje u projekte koji dugoročno stvaraju prihode.
Smatra da je grad, umjesto da se zadužuje, mogao iskoristiti gradske nekretnine poput primjerice kompleksa Gredelja i Zagrepčanke te njihovom prodajom smanjiti zaduženost. Kao primjere dobre prakse iz prošlosti, navodi kako je njegova uprava takvim potezima financirala razvojne projekte grada, dok je Zagrebački holding uspio pokriti investicije bez jamčenja gradskim nekretninama.
Krediti osigurani gradskom imovinom – rizičan potez
Kojić upozorava na rizičnost trenutnog modela zaduživanja u kojem su, kako kaže, gradske nekretnine kao što su zemljišta u Istri i vrijedne gradske tvrtke, korištene kao osiguranje za zajmove. „Tomašević je zadužio Grad po vrlo nepovoljnim uvjetima. Osigurao je kredit gradskim nekretninama i javnim resursima, što je sličan model koji je doveo do problema Agrokora,“ izjavio je. Prema njegovim riječima, dugoročne kreditne obveze Zagreba sada su značajno porasle, a kamatna stopa na nove kredite doseže i do 7 posto, u usporedbi s prijašnjim stopama koje su bile ispod 3 posto. Dodaje kako visoke kamatne stope i osiguranje kreditima u opasnost dovode vrijednu gradsku imovinu koja bi mogla biti izgubljena u slučaju neotplaćivanja.
Inflacija i gospodarski pritisak – šansa ili opasnost?
Osim zaduženosti, Kojić spominje i trenutačnu inflaciju te rastuće kamatne stope koje dodatno kompliciraju financijsku situaciju. Dok inflacija može povećati prihode od poreza i pomoći u otplati duga, istovremeno povećava troškove za sve operativne potrebe Grada. “Inflacija sama po sebi nije negativna ako raste prihod, ali ako uz inflaciju nemamo snažne investicije i stabilan model upravljanja, ona može produbiti financijsku nesigurnost,“ ističe Kojić.
Izostanak strateškog vodstva u uredu za financije
Kojić je upozorio i na činjenicu da, iako je prošlo više od tri godine otkako je Tomašević preuzeo vlast, još uvijek nije imenovan pročelnik Gradskog ureda za financije ni njegov zamjenik. „Očigledno, ili nema dovoljno stručnih kadrova, ili postoje neki drugi razlozi zbog kojih se tako važan ured već tri godine vodi kroz funkciju vršitelja dužnosti,“ tvrdi Kojić. Smatra da bez stabilnog vodstva nema ozbiljnog upravljanja gradskim financijama, te da je uprava trebala odabrati stručne ljude koji će kvalitetno obavljati taj posao.
Kojićeve optužbe – tko je u pravu?
Gradonačelnik Tomašević više je puta istaknuo da je pri preuzimanju mandata zatekao kaotičnu financijsku situaciju te da je protekle tri godine posvetio saniranju Bandićevih dugova i financijskog „naslijeđa“. Kojić, međutim, tvrdi da su izjave aktualnog gradonačelnika “neutemeljene“ i da su mnoge kapitalne investicije, uključujući projekt izgradnje žičare i rotora, pokrenute i ostvarene upravo u Bandićevom mandatu.
Kako navodi, paradoksalno je da je kreditni rejting Grada Zagreba u međuvremenu poboljšan, a uvjeti zaduživanja su se dodatno pogoršali?! S obzirom na to, Kojić smatra da Tomaševićevo isticanje navodnog „povećanja rejtinga“ i financijske stabilnosti Zagreba ne odražava stvarno stanje. Također, upozorava da gradonačelnik ne može koristiti manjak investicija u infrastrukturu kao alibi za kaotično upravljanje financijama, već da je nužno pokazati konkretne rezultate koji su vidljivi građanima.
Dugoročna održivost Zagreba – gdje je rješenje?
Slavko Kojić smatra da bi aktualna vlast trebala usvojiti konzervativniji pristup prema dugoročnim financijskim planovima te koristiti zajmove samo za kapitalne projekte. Prema njegovom mišljenju, umjesto dodatnog zaduživanja po nepovoljnim uvjetima, Grad bi mogao iskoristiti prodaju nekretnina koje nisu od strateškog značaja, čime bi se dug smanjio i omogućilo stabilnije financijsko upravljanje.
Za kraj, Kojić navodi kako bi građani Zagreba zaslužili transparentnije upravljanje financijama te jasniji uvid u trošenje sredstava. „Ako ne znamo u što su uložena sredstva i ne vidimo rezultate, to samo može dodatno smanjiti povjerenje građana u gradsku vlast,“ zaključuje Kojić.
