Brice Oligui Nguema, bivši zapovjednik predsjedničke garde koji je predvodio državni udar u Gabonu u kolovozu 2023. godine, izabran je za predsjednika te srednjoafričke države, objavilo je Ministarstvo unutarnjih poslova u nedjelju. Prema privremenim rezultatima, Oligui je osvojio 90,35 posto glasova na izborima održanim u subotu, čime je dodatno učvrstio svoju političku moć manje od dvije godine nakon što je svrgnuo dugogodišnju vladavinu obitelji Bongo.
Izborna pobjeda dolazi nakon razdoblja političke tranzicije u Gabonu, zemlji bogatoj naftom, ali pogođenoj velikim društvenim nejednakostima. S populacijom od približno 2,5 milijuna stanovnika, više od trećine građana živi u siromaštvu, unatoč prirodnim resursima koji bi mogli omogućiti bolji životni standard. Gospodarski potencijali zemlje već desetljećima ne donose koristi većini stanovništva, što je bio jedan od glavnih argumenata Ngueme u kampanji protiv korumpirane elite.
Kraj ere Bongo
Državni udar u kolovozu 2023. označio je kraj više od pola stoljeća duge političke dominacije obitelji Bongo. Omar Bongo bio je predsjednik Gabona više od 40 godina, sve do svoje smrti 2009. godine. Nakon njega vlast je preuzeo njegov sin Ali Bongo Ondimba, čija je vladavina obilježena optužbama za izbornu prijevaru, korupciju i autoritarnost. Kada je u kolovozu 2023. objavljeno da je Bongo ponovno “pobijedio” na izborima, vojska je odlučila intervenirati, tvrdeći da želi zaštititi narod od dalje destabilizacije i nepravedne vlasti.
Iako Oligui javno obećava “raskid s prošlošću”, politička analiza pokazuje da njegovi korijeni sežu duboko u staru strukturu vlasti. Naime, bio je savjetnik Omara Bonga i blizak suradnik nekih od ključnih ljudi starog režima. Njegov odnos prema bivšim elitama kompleksan je — dok ih u retorici kritizira, njegovo uspinjanje unutar vojne hijerarhije povezano je s tim istim strukturama.
Protukandidati bez šanse
Na izborima je sudjelovalo osam kandidata, a najistaknutiji među njima bio je Alen Claude Bilié-By-Nzé, bivši premijer u vladi Ali Bonga. On je osvojio svega 3 posto glasova.
Ostatak oporbe bio je slab i neorganiziran, a pojedini su kandidati optuživali vlast za netransparentne izborne uvjete. Mediji u zemlji većinom su pod kontrolom vlasti, a politički prostor za oporbu i dalje je vrlo ograničen. Mnogi analitičari upozoravaju da se radi o “izborima bez stvarnog izbora”, odnosno da su služili više legitimaciji već postojeće moći nego stvarnoj demokratskoj tranziciji.
Gospodarska vizija: od nafte prema raznolikosti
U svojoj kampanji, Oligui se predstavio kao reformator koji će obnoviti gospodarstvo i osigurati pravedniju raspodjelu resursa. Njegova retorika usmjerena je protiv korumpiranih elita koje su, prema njegovim riječima, godinama iskorištavale bogatstvo zemlje, dok je većina stanovništva ostajala na rubu egzistencije.
Jedan od njegovih glavnih ciljeva je diverzifikacija gospodarstva, koje je snažno ovisno o izvozu nafte. Obećao je razvoj poljoprivrede, industrije i turizma kao ključne točke nove ekonomske politike. Prema podacima Svjetske banke, gospodarski rast Gabona iznosio je 2,9 posto u 2024. godini, što je porast u odnosu na 2,4 posto iz prethodne godine. Taj rast dijelom se pripisuje infrastrukturnim projektima te povećanoj proizvodnji nafte, mangana i drva — ključnih izvoznih sirovina Gabona.
Međutim, brojke o rastu ne govore puno o svakodnevnom životu prosječnog Gabonca. Oligui je najavio mjere za borbu protiv siromaštva, uključujući poticaje za mala i srednja poduzeća te subvencije za osnovne životne potrebe. Ipak, ostaje za vidjeti hoće li se te mjere doista provesti u praksi.
Novi ustav, novi mandat
U studenom 2024. godine Gabon je usvojio novi ustav, koji predviđa sedmogodišnji predsjednički mandat s mogućnošću jednog reizbora. To znači da Oligui potencijalno može ostati na vlasti do 2039. godine, ukoliko osigura i drugi mandat.
Iako je formalno dao obećanja o uspostavi demokratskog poretka, slobodnih izbora i medijskih sloboda, skeptici ističu da bi se Gabon mogao pretvoriti u još jedan primjer “izborne autokracije” — sustava u kojem se izbori održavaju, ali stvarna konkurencija i sloboda gotovo da ne postoje.
Izborna pobjeda Bricea Oliguija Ngueme predstavlja značajan trenutak u novijoj političkoj povijesti Gabona. Iako simbolizira kraj jedne političke dinastije, ostaje nejasno hoće li označiti i početak stvarne demokratske obnove. U zemlji u kojoj su prirodni resursi godinama služili interesima male elite, ključna će biti sposobnost novog predsjednika da stvori uvjete za uključiv rast i poštivanje temeljnih sloboda.
Građani Gabona, umorni od desetljeća stagnacije i korupcije, sada čekaju hoće li obećanja o promjeni biti ispunjena — ili će se, kao i mnogo puta dosad, vlast pretvoriti u još jedan nastavak iste priče.
