Na današnji dan, 4. travnja 1584. godine, preminuo je Gašpar Alapić, jedan od najistaknutijih hrvatskih plemića, vojnih zapovjednika i bana iz 16. stoljeća. Alapić je bio pripadnik plemićke obitelji koja je posjedovala značajnu imovinu na području Turopolja. Vlastelinstvo koje je naslijedio, Vukovina, smješteno je u Turopoljskom kraju, a njegova uloga u obrani Hrvatske, osobito od osmanske prijetnje, učinila ga je ključnom osobom toga doba.
Rani Život i Uspon u Vojsci
Gašpar Alapić dolazi iz ugledne plemićke obitelji, koja je odigrala važnu ulogu u političkom životu Hrvatske u 16. stoljeću. Njegov brat, Nikola Veliki Kalnik, bio je posjednik Velikog Kalnika, a Gašpar je naslijedio posjede Vukovinu i Gregurovec. U ranijoj fazi svog života, Alapić se posvetio vojnim poslovima i uskoro je stekao ugled kao vojni zapovjednik. Njegove vojne vještine i odlučnost u borbi protiv Osmanlijskog carstva omogućile su mu da zauzme visoke položaje unutar vojne hijerarhije.
Bitka kod Šikloša i Opsada Sigeta
Jedan od najvažnijih trenutaka u Alapićevom životu bio je sudjelovanje u bitci kod Šikloša 1566. godine, gdje je kao kapetan predvodio vojsku koja je pobijedila sandžak-bega Muhameda od Tirbale. Ova bitka bila je značajna jer je pomogla u jačanju obrambenih linija prema Osmanlijama. Međutim, još jedan ključan trenutak u njegovoj karijeri bila je opsada Sigeta iste godine, koja je postala simbol otpora protiv osmanske invazije.
Tijekom opsade Sigeta, Alapić je imenovan zamjenikom grofa Nikole Šubića Zrinskog u slučaju njegove smrti. Nažalost, uslijed neuspjeha pomoći iz Beča, branitelji su bili prisiljeni probiti iz zapaljene tvrđave i predati se. Iako je bio zarobljen, Alapić je preživio. Turci su tražili samo 500 forinti za njegovo otkupninu zbog njegove preodjevenosti u običnog vojnika, a Alapić je na kraju bio oslobođen.
Ugušivanje Seljačke Bune i Banovinska Dužnost
Alapićev vojnodiplomatski uspon nije stao ni nakon bitke kod Sigeta. Godine 1573., tijekom Seljačke bune pod vodstvom Matije Gupca, Alapić je imao ključnu ulogu u suzbijanju pobune. Kao zapovjednik plemićke vojske, Alapić je predvodio vojsku koja je porazila pobunjeničke snage kraj Kerestinca i Mokrica, a kasnije je odlučujuće pobijedio seljake kod Stubičkih Toplica.
Tijekom razdoblja 1574. do 1578., Alapić je obnašao funkciju bana, gdje je bio zadužen za vođenje vojnih operacija i jačanje obrane zemlje protiv Osmanlija. Unatoč njegovoj vojnoj snazi, upravna i sudska ovlast bila je pod kontrolom bana Jurja Draškovića. Tijekom svoje banovinske dužnosti, Alapić je bio ključan u osiguravanju stabilnosti u regiji, suočavajući se s prijetnjama koje su dolazile iz Osmanlijskog carstva.
Kasniji Život i Smrt
Nakon što je podnio ostavku na banovinu 1578. godine, Alapić se povukao iz političkog života, ali je nastavio upravljati svojim posjedima, suočavajući se s osmanskim napadima koji su opustošili njegove zemlje. Osmanlije su, 1576. i 1578. godine, napale njegove posjede, a Alapić je bio prisiljen poduzeti mjere kako bi zaštitio svoju imovinu i stanovništvo. Godine 1580., zahvaljujući svojim zaslugama, dobio je potvrdu svojih posjeda od strane kralja Rudolfa II.
Gašpar Alapić preminuo je 4. travnja 1584. godine na svom vlastelinstvu u Vukovini, kraj Velike Gorice. Iako nije ostavio potomke koji bi nastavili njegovu plemićku lozu, njegov je život bio ispunjen vojnim podvizima i hrabrošću u borbi za očuvanje hrvatskih teritorija od osmanske prijetnje. Prema njegovoj želji, pokopan je u pavlinskoj crkvi u Remetama uz svog oca.
Alapićev Naslijeđe
Gašpar Alapić bio je jedan od ključnih vojnih lidera u 16. stoljeću, čiji su podvizi značajno doprinijeli obrani Hrvatske od osmanske invazije. Kroz svoje vojne uspjehe, političku mudrost i predanost domovini, Alapić je postao jedan od simboličnih junaka hrvatske povijesti. Iako je preminuo u relativnoj tišini, njegov doprinos u očuvanju hrvatske slobode i sigurnosti ostavio je neizbrisiv trag u povijesti. Danas, Gašpar Alapić ostaje zapamćen kao odan branitelj Hrvatske, čiji su podvizi u boji ratne povijesti Hrvatske.
