Veliki zaokret: gospodarenje otpadom SDP i Možemo! planiraju mijenjati iz temelja

SDP i Možemo! predstavili su zajednički izborni program za gospodarenje otpadom, čija bi provedba prema njihovoj procjeni trajala dva mandata i stajala milijarde eura, prenosi HRT. Program se temelji na javnim ulaganjima u infrastrukturu, smanjenju uvoza otpada i sanaciji ilegalnih odlagališta.

Predstavnici dviju stranaka smatraju da sortirnice, kompostane, bioplinska postrojenja, energane i centri za obradu moraju ostati u javnom vlasništvu. Time bi, tvrde, sustav postao javna usluga umjesto prostora za špekulacije. Uvoz bi bio dopušten samo uz prethodnu najavu, dokaz o mogućnosti obrade i unaprijed položen novac za eventualnu sanaciju.

Kako će se mijenjati gospodarenje otpadom

Planirano gospodarenje otpadom uključuje znatno stroži nadzor pošiljaka koje ulaze u Hrvatsku. Stranke navode da je tijekom 2024. uvezeno 871.255 tona otpada, dok je od 955 nezakonitih pošiljaka samo 11 zaustavljeno na cesti. Ostale su otkrivene tek nakon istovara, što prema njima pokazuje ozbiljne slabosti postojećeg nadzora.

Broj inspektora zaštite okoliša u pet godina smanjen je sa 70 na 55, a SDP i Možemo! žele ih do 2035. imati najmanje 80. Za borbu protiv organiziranog ilegalnog odlaganja angažirali bi policiju, USKOK i DORH, dok bi troškove čišćenja snosili odgovorni za nastanak odlagališta.

Država bi preuzela sanaciju ilegalnih odlagališta

Prema programu, država bi preuzela punu odgovornost za sanaciju ilegalnih odlagališta jer lokalne jedinice često nemaju novac, ljude ni odgovarajuće ovlasti. Takvo gospodarenje otpadom trebalo bi rasteretiti gradove i općine, a istodobno omogućiti brže postupanje prema pojedincima i tvrtkama koji otpad ostavljaju protivno propisima.

Stranke kritiziraju i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tvrde da je Fond oročio oko 600 milijuna eura neutrošenih sredstava, dok je komunalnim poduzećima gradova i općina proslijeđeno tek 0,9 milijuna eura. Taj bi novac, prema njihovu prijedlogu, trebalo snažnije usmjeriti u izgradnju i modernizaciju javne infrastrukture.

Šest vrsta otpada i javna postrojenja

U svim županijama otvorili bi se centri za ponovnu uporabu, a do 2030. gradovi i općine odvojeno bi prikupljali šest vrsta otpada. Građani koji više odvajaju plaćali bi manje. Gospodarenje otpadom oslanjalo bi se i na šest regionalnih sortirnica s optičkim razvrstavanjem, između 25 i 30 kompostana te šest do osam javnih bioplinskih postrojenja.

Od planiranih 11 centara za obradu trenutačno radi njih pet. Program predviđa povezivanje svih centara u jedinstven sustav nove generacije. Energetski bi se obrađivao samo otpad koji se više ne može reciklirati, dok bi se uz zagrebačku energanu razmatrala postrojenja za Rijeku, Dalmaciju i Slavoniju.

Što gospodarenje otpadom znači za građane

Od 452 upisana reciklažna dvorišta stvarno ih radi oko 300. SDP i Možemo! najavljuju aktiviranje svih dvorišta i uvođenje mobilnih jedinica kako bi usluga do 2030. bila dostupna svakoj općini. Njihov plan za gospodarenje otpadom obuhvaća i zatvaranje 76 odlagališta, pri čemu bi prednost imala ona na osjetljivim krškim područjima.

Hrvatska godišnje proizvede gotovo 1,9 milijuna tona komunalnog otpada, odnosno oko 486 kilograma po stanovniku. Približno polovina završava na odlagalištima, a reciklira se nešto više od trećine. Prosjek koji postiže Europska unija iznosi oko 48 posto, dok Hrvatska do 2030. mora dosegnuti 60 posto recikliranja.

Milijarde eura i najmanje dva mandata

Stranke upozoravaju da bi sadašnjim tempom cilj predviđen za 2030. mogao biti ostvaren tek 2050. godine. Samo zbog nereciklirane plastične ambalaže Hrvatska Europskoj uniji plaća 37,2 milijuna eura godišnje. Zbog velikog infrastrukturnog zaostatka procjenjuju da će novo gospodarenje otpadom zahtijevati milijarde eura i najmanje dva puna mandata.

Predložene promjene uključuju i veće naknade za proizvođače koji koriste prekomjernu ili nereciklabilnu ambalažu te prestanak kupnje jednokratne plastike u javnim ustanovama. SDP i Možemo! poručuju da građansko odvajanje nije dovoljno bez sortirnica, kompostana, kupaca recikliranih sirovina i javnog sustava koji može obraditi prikupljeni materijal.

Više:

Kaos na Ustavnom sudu: snimanje sjednica podijelilo suce
Cijene na Adventu pod kontrolom: Ministar otkrio zašto očekuje rekordan broj posjetitelja
Roberto De Zerbi u Tottenhamu: Moćna transformacija koja bi mogla šokirati Premier ligu

NAJNOVIJE