Zagrebački HDZ objavio je kronologiju slučaja gudronske jame na Savici, prenosi HRT, a u priopćenju upozorava na približno 33.000 tona opasnog otpada u blizini vodocrpilišta Petruševec. Iz stranke tvrde da sanacija nije započela unatoč godinama istraživanja, upozorenjima o onečišćenju i preporukama za nastavak nadzora. Posebno ističu da se s tog vodocrpilišta vodom opskrbljuje oko 150.000 stanovnika Zagreba.
Gudronske jame poznate su nadležnima još od 2006. godine
Prema objavljenoj kronologiji, nestabilizirani opasni otpad na prostoru jezera Savica, unutar zaštićenog ornitološkog rezervata, potvrđen je 2006. godine. Grad Zagreb već je sljedeće godine najavio pripremu sanacije, ali konkretno uklanjanje otpada nije provedeno. Program mjera sanacije iz 2016. predvidio je istraživanje mogućeg utjecaja na vodocrpilište Petruševec, sustavni nadzor kakvoće i razine podzemnih voda te uspostavljanje mreže od 12 kontrolnih bušotina.
Istraživanja iz 2018. dokumentirala su onečišćenje tla do dubine od 5,7 metara. U podzemnim vodama zabilježene su povišene koncentracije mangana, a na pojedinim mjestima i željeza te nikla. Povećane koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika pronađene su u gotovo svim kontrolnim bušotinama. Ti su nalazi dodatno otvorili pitanje koliko gudronske jame mogu utjecati na okoliš i sigurnost vodnih resursa.
Nakon promjene gradske vlasti 2021. godine donesen je Plan upravljanja zaštićenim krajobrazom Savica. Zagrebački HDZ prigovara da dokument iz 2022. nije sadržavao konkretan tehnički program sanacije ni razrađen program nadzora podzemnih voda. Riječ je o tvrdnjama iz stranačkog priopćenja, dok bi za potpunu procjenu provedenih aktivnosti trebalo objaviti aktualne podatke nadležnih gradskih službi i rezultate svih mjerenja.
Zašto gudronske jame ponovno izazivaju zabrinutost?
Program vodoistražnih radova i sustavnog monitoringa iz 2023. kao moguće izvore onečišćenja podzemnih voda vodocrpilišta Petruševec prepoznao je područje Savice i odlagalište Jakuševec. Preporučeni su neprekidno praćenje razine i kakvoće vode na piezometrima, nadzor površinskih voda te sanacija cijelog područja. Zagrebački HDZ tvrdi da javnosti od tada nisu predstavljeni novi rezultati mjerenja niti informacije koje bi potvrdile da je preporučeni nadzor nastavljen.
U priopćenju se navodi i da gradska vlast tijekom 2025. nije prijavila gudronske jame Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao takozvanu crnu točku. Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Mislav Herman tvrdi da je time približno 33.000 tona otpada izostavljeno iz postupka određivanja prioritetnih lokacija za sanaciju. Stranka traži objašnjenje zašto lokacija nije prijavljena i kada će biti predstavljen provediv plan radova.
Novi plan potvrđuje rizik, ali sanacija još nije počela
Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba za 2026. ponovno navodi mogući negativni utjecaj onečišćenja na podzemne vode te preporučuje sanaciju cijelog područja. Prema tvrdnjama oporbe, još nema javno dostupnih podataka o nastavku monitoringa ni izrađenog plana sanacije. Zbog toga gudronske jame ostaju ozbiljno političko i okolišno pitanje, osobito zbog blizine vodocrpilišta koje je važno za opskrbu velikog dijela grada.
Herman je upozorio da se opasni otpad na Savici i odlagalište Jakuševec mogu smatrati dvjema velikim ekološkim prijetnjama. Tvrdi da nadležne gradske službe ne provode potrebna mjerenja onečišćenja tla i vode u blizini Petruševca. Takve tvrdnje zahtijevaju jasan odgovor Grada Zagreba, objavu rezultata dosadašnjeg nadzora te precizne rokove za dodatna istraživanja i početak sanacijskih radova.
Stručna procjena rizika morala bi pokazati stvarni opseg onečišćenja, smjer mogućeg širenja štetnih tvari i razinu opasnosti za vodocrpilište. Dok takvi podaci ne budu javno predstavljeni, gudronske jame nastavit će izazivati zabrinutost stanovnika. Transparentno izvještavanje, redovita mjerenja i vremenski definiran plan sanacije ključni su kako bi se utvrdilo stanje na terenu i spriječile moguće dugoročne posljedice za okoliš i zdravlje ljudi.
Više:
Novi cjenovni udar: inflacija u Hrvatskoj raste, Vlada najavila nastavak subvencija
Milijunska injekcija iz Zagreba: U Mostaru potpisani ugovori za 600 projekata vrijedni 25,75 milijuna eura!
Nova dimenzija izbornih prevara: Kako stranke trguju biračkim odborima na višem, parlamentarnom nivou?
