Hrvatska radiotelevizija obilježila stoljeće radija i 70 godina televizije
Na svečanosti održanoj u povodu velikog jubileja premijer Andrej Plenković poručio je da je Hrvatska radiotelevizija kroz desetljeća postala mnogo više od medijske kuće. Istaknuo je da su se na HRT-u stvarali programi koji su oblikovali generacije, svakodnevicu, javni prostor i način na koji građani razumiju ključne događaje.
Plenković je podsjetio da je priča počela 15. svibnja 1926. emitiranjem s Markova trga, čime je otvoreno poglavlje koje će snažno obilježiti hrvatsko društvo. Današnji jubilej objedinjuje 100 godina radija i 70 godina televizije, dva medija koja su pratila političke, kulturne, sportske i društvene prekretnice.
Rat, pandemija i potresi pokazali su snagu javnog servisa
Posebno je istaknuta uloga HRT-a u vrijeme Domovinskog rata, kada je javni medij prenosio provjerene informacije, dokumentirao ratne događaje i bio uz građane u razdoblju najvećih iskušenja. Premijer je naglasio da su pravodobne informacije tada imale neprocjenjivu vrijednost za sigurnost i povjerenje javnosti.
Prema Plenkoviću, Hrvatska radiotelevizija imala je važnu ulogu i tijekom pandemije koronavirusa te nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Programi s terena, stručni savjeti i stalno praćenje situacije pomogli su građanima da lakše razumiju mjere, opasnosti i dostupnu pomoć.
Digitalna budućnost i borba protiv dezinformacija
U razdoblju brzih tehnoloških promjena, Hrvatska radiotelevizija mora nastaviti digitalizaciju arhiva, širiti dostupnost sadržaja i razvijati formate koji će privući mlađu publiku. Premijer je naglasio da se način informiranja promijenio, a javni servisi moraju odgovoriti na navike gledatelja i slušatelja.
Upozorio je i na digitalni prostor u kojem se sve češće šire manipulacije, lažne vijesti i pogrešni okviri. Zato, smatra Plenković, javni medijski servisi moraju profesionalno izvještavati o političkim i društvenim događajima te jačati otpornost demokracije, društvenu koheziju i povjerenje u provjerene informacije.
Kultura, jezik i program koji ostaje u pamćenju
Hrvatska radiotelevizija, naglasio je Plenković, nije samo informativna kuća nego i važan kulturni proizvođač. Spomenuo je Simfonijski orkestar, Jazz orkestar, Tamburaški orkestar i Zbor, ističući da su oni važni akteri hrvatske kulture i dokaz da javni medij povezuje informiranje, umjetnost i obrazovanje.
Posebno je izdvojio emisije Govorimo hrvatski i Glas Hrvatske, koje pridonose očuvanju jezika, kulturne baštine i veza s iseljeništvom. Takvi sadržaji, poručio je, podsjećaju na važnost javnog servisa u očuvanju nacionalnog identiteta, ali i u otvaranju prostora za suvremenu kreativnost.
Hrvatska radiotelevizija pred novim testom publike
U završnici obraćanja premijer je zahvalio novinarima, urednicima, snimateljima, tehničarima, producentima, glazbenicima, glumcima i sportskim komentatorima koji su gradili ugled te institucije. Poručio je da javni servis mora ostati prepoznatljiv, cijenjen i usmjeren prema domaćoj proizvodnji.
Pred HRT-om su i veliki programski izazovi, od Dore i nastupa hrvatskih predstavnika na Euroviziji do praćenja velikih sportskih događaja. Plenković je poručio da publika očekuje sadržaj koji je vjerodostojan, kreativan i blizak građanima, osobito u vremenu kada se za pozornost natječe sve više platformi.
Jubilej je zato predstavljen kao prilika za pogled unatrag, ali i kao upozorenje da se povjerenje publike mora stalno iznova zaslužiti. U digitalnom dobu javni servis više ne može računati samo na tradiciju, nego mora ponuditi kvalitetu, brzinu, vjerodostojnost i sadržaj koji ima stvarnu javnu vrijednost.
Više:
Haiti na Mundijalu: Isidor i Bellegarde među 26 odabranih
Lelekice priznale kakav plasman očekuju ”To je već za doček na trgu!”
Šafarić o Europi: Varaždin srušio Vukovar, a jedna rečenica zapalila je HNL!
