Hrvatsko gospodarstvo raste već 22 kvartala zaredom i pritom nadmašuje prosječne stope rasta Europske unije i europodručja, poručio je premijer Andrej Plenković. Na međunarodnom skupu na Bledu naglasio je da su odgovorno upravljanje javnim financijama, ulazak u europodručje i Schengenski prostor te korištenje europskih sredstava poboljšali položaj Hrvatske i stvorili povoljnije uvjete za ulaganja.
Hrvatsko gospodarstvo udvostručilo vrijednost BDP-a
Plenković je na panelu o stvaranju globalno konkurentnih kompanija, održanom u sklopu Foruma Future 500 na poslovnoj školi IEDC na Bledu, predstavio rezultate posljednjeg desetljeća. Prema podacima koje je iznio, apsolutni hrvatski BDP povećan je sa 47 na 94 milijarde eura, što predstavlja rast od 100 posto.
Premijer je podsjetio da je Vlada još u listopadu 2016. kao strateške ciljeve postavila ulazak u Schengenski prostor, europodručje i OECD. Hrvatska je postala prva država koja je istoga dana pristupila Schengenu i europodručju, dok se postupak približavanja članstvu u OECD-u nastavlja.
Europske integracije donijele povoljniju investicijsku klimu
Hrvatsko gospodarstvo dobilo je dodatnu stabilnost zahvaljujući dubljem uključivanju u Europsku uniju, ocijenio je predsjednik Vlade. Hrvatska je u međuvremenu napredovala za pet stupnjeva u investicijskom kreditnom rejtingu, što bi trebalo olakšati poslovanje bankama i kompanijama te povećati zanimanje domaćih i stranih investitora.
Plenković je istaknuo da su brojna domaća poduzeća postala predvodnici u svojim područjima. Uz turizam i državnu administraciju, upravo bi konkurentne kompanije trebale biti među glavnim pokretačima budućeg rasta. Kao ključnu ambiciju Vlade naveo je nastavak približavanja državama koje su članice Unije znatno dulje od Hrvatske.
Više od 10 milijardi eura za oporavak
Pandemija bolesti COVID-19 snažno je pogodila europska gospodarstva, zbog čega je Unija pokrenula Instrument EU sljedeće generacije. Hrvatska je kroz Mehanizam za oporavak i otpornost dogovorila više od 10 milijardi eura. Premijer tvrdi da su ta sredstva imala važnu ulogu u održavanju investicija, povećanju otpornosti i ubrzavanju gospodarskog rasta.
Hrvatsko gospodarstvo pred novim globalnim rizicima
Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je energetsku krizu i snažne inflatorne pritiske, dok je rat na Bliskom istoku dodatno utjecao na cijene energenata. Plenković smatra da Europa u takvim okolnostima mora povećavati konkurentnost, razvijati industrijsku bazu i smanjivati ranjivost na poremećaje u opskrbi.
Hrvatsko gospodarstvo pritom će se morati prilagoditi i većim izdvajanjima za sigurnost. Premijer je podsjetio na cilj NATO-a prema kojem bi članice do 2035. trebale izdvajati pet posto BDP-a za obranu i povezane aktivnosti. Ocijenio je da je ta odluka prvenstveno odgovor na rusku agresiju, a ne samo rezultat američkih zahtjeva.
Hrvatska želi sudjelovati u obnovi Ukrajine
Jedna od tema bila je buduća poslijeratna obnova Ukrajine. Hrvatska, prema riječima premijera, može ponuditi posebno iskustvo stečeno tijekom obnove ratom pogođenih područja i dugotrajnog razminiranja. Domaće tvrtke nalaze se među prepoznatljivim proizvođačima strojeva za razminiranje, što bi im moglo otvoriti prostor za sudjelovanje u budućim projektima.
Plenković je naglasio da prije obnove treba postići održiv mir koji neće podrazumijevati žrtvovanje ukrajinskog teritorija. Do tada, smatra, Ukrajini treba nastaviti pružati vojnu pomoć, podržavati njezin europski put i pripremati projekte obnove u suradnji s državama i kompanijama koje su već iskazale zanimanje.
Hrvatsko gospodarstvo u sljedećem će razdoblju, prema premijerovoj poruci, ovisiti o nastavku reformi, produktivnijim ulaganjima i sposobnosti kompanija da se natječu na europskom i svjetskom tržištu. Pozitivni pokazatelji predstavljaju snažnu polazišnu točku, ali energetski, sigurnosni i geopolitički izazovi ostaju važan rizik za nastavak rasta.
Više:
Odlazak Conora Coadyja iznenadio Wrexham: Već stiže njegova zamjena?
Harvey Elliott na izlaznim vratima Liverpoola? Valencia postavila ključan uvjet
Barcola u Liverpoolu za 123 milijuna funti: Otkrio je svoj najveći san
