Huti u Jemenu učvršćuju osvojene položaje
Huti u Jemenu munjevito su napredovali i otvorili novu, potencijalno opasnu dimenziju šireg sukoba povezanog s Iranom. Njihovo teritorijalno učvršćivanje moglo bi otežati svaki pokušaj suparničkih snaga da ih potisnu, dok istodobno raste zabrinutost za sigurnost plovidbe Crvenim morem i jednim od najvažnijih trgovačkih pravaca na svijetu.
Hisham al-Omeisi, viši analitičar Europskog instituta za mir sa sjedištem u Bruxellesu, upozorio je za BBC da će pobunjenici sada vjerojatno ostati na zauzetim položajima. Prema njegovim riječima, njihovo će uklanjanje biti znatno teže i skuplje nego prije posljednjeg prodora.
Takva procjena upućuje na to da Huti u Jemenu više nisu samo lokalna oružana skupina uključena u dugotrajni građanski rat. Njihove vojne sposobnosti, položaj uz ključne pomorske rute i veze s Teheranom daju im sve veći utjecaj na regionalnu sigurnost, cijene prijevoza i međunarodnu trgovinu.
Iran sve više računa na potporu Hutija
Huti uživaju političku i vojnu potporu Irana, koja je za Teheran postala još važnija nakon slabljenja drugih dijelova takozvane Osovine otpora. Libanonski Hezbollah, Hamas u Gazi i bivši režim sirijskog predsjednika Bashara al-Assada pretrpjeli su ozbiljne udarce, zbog čega je Iran dio pozornosti i resursa preusmjerio prema Jemenu.
Analitičari ipak upozoravaju da bi bilo pogrešno Hute opisivati isključivo kao iranske marionete. Skupina ima vlastite političke ciljeve, lokalne interese i vojno zapovjedništvo. Unatoč tome, Huti u Jemenu trebaju iransku pomoć, dok Teheran preko njih zadržava snažan instrument pritiska na regionalne protivnike i svjetsku trgovinu.
Nova situacija posebno je osjetljiva jer dolazi sedam mjeseci nakon početka velikog zajedničkog američkog i izraelskog napada na Iran, prema vremenskom okviru navedenom u izvornom izvještaju. Teheran sada izravno ili preko saveznika može utjecati na dva iznimno važna pomorska čvorišta.
Huti u Jemenu povećavaju pritisak na pomorske pravce
Prvo čvorište je Hormuški tjesnac na izlazu iz Perzijskog zaljeva, kojim prolazi velik dio svjetske trgovine naftom. Drugo je Bab al-Mandab, prolaz između Jemena i Roga Afrike koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom te vodi prema Sueskom kanalu.
Farea al-Muslimi, istraživač londonskog instituta Chatham House, smatra da Iran sada izravno i preko posredničkih skupina ima utjecaj na dva najvažnija strateška uska grla na Bliskom istoku. Prema njegovoj procjeni, tim se pravcima odvija više od 35 posto globalne trgovine gorivom i naftom.
Zbog takvog položaja Huti u Jemenu Teheranu daju sredstvo odvraćanja koje nadilazi njihovu vojnu snagu. Al-Muslimi je taj utjecaj usporedio s polugom koju bi Iranu moglo pružiti nuklearno oružje, naglašavajući da i ograničavanje pomorskog prometa može izazvati globalne gospodarske posljedice.
Svako novo zaoštravanje moglo bi povećati troškove osiguranja brodova, produljiti trgovačke rute i podići cijene energenata. Iako još nije jasno koliko će posljednji prodor trajno promijeniti odnos snaga, njegovi učinci više nisu ograničeni samo na Jemen, nego se mogu osjetiti u cijeloj regiji i na svjetskim tržištima.
Više:
Brak Dolly Parton skrivao je tajnu dugu 58 godina: Sestra otkrila što se događalo daleko od javnosti
Judge Judy odlazi u mirovinu: Otkrila je tko preuzima njezino mjesto
Zendayine sunčane naočale vraćaju veliki trend: Ovaj detalj mogao bi preplaviti Tjedan mode
