Inflacija u Hrvatskoj usporava nakon travanjskog skoka
Premijer Andrej Plenković osvrnuo se na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je stopa inflacije u svibnju iznosila 5,2 posto. Mjesec ranije bila je 5,8 posto, što Vlada tumači kao znak usporavanja cjenovnih pritisaka. Inflacija u Hrvatskoj time je, prema premijerovim riječima, krenula u povoljnijem smjeru u odnosu na dio europodručja.
Plenković je naglasio da se u 13 država europodručja stopa inflacije u svibnju ubrzala. Hrvatska je, uz Luksemburg, izdvojena kao jedna od rijetkih zemalja u kojima je zabilježen pad. Takav podatak Vlada koristi kao argument da se gospodarske i zaštitne mjere ipak vide u svakodnevnim ekonomskim pokazateljima.
Vladine mjere i cijene goriva pod povećalom
Prema premijeru, smanjenju inflatornih pritisaka pridonose i Vladine mjere kojima se ograničava rast cijena naftnih derivata. Inflacija u Hrvatskoj i dalje ostaje tema koja najviše zanima građane jer se izravno odražava na kućne budžete, troškove prijevoza, hranu i režije.
U javnosti se posebno prati koliko državne intervencije mogu ublažiti inflaciju bez stvaranja novih poremećaja na tržištu. Vlada poručuje da će nastaviti pratiti kretanja cijena i reagirati tamo gdje procijeni da je zaštita građana i gospodarstva najpotrebnija.
Središnji registar stanovnika mijenja pravila igre
Plenković je na sjednici Vlade izdvojio i uvođenje Središnjeg registra stanovnika, kojem građani mogu pristupiti od 1. lipnja. Taj se alat predstavlja kao važan iskorak za javnu upravu jer bi trebao omogućiti preciznije usmjeravanje potpora, osobito u kriznim situacijama.
Od 1. siječnja iduće godine registar bi trebao postati službena osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava. Kontinuiranim ažuriranjem podataka planira se ukidanje klasičnog desetogodišnjeg popisa stanovništva, što Vlada opisuje kao modernizaciju sustava i smanjenje administrativnih opterećenja.
Zagreb, plaće i tržište rada u fokusu Vlade
Govoreći o Zagrebu, premijer je podsjetio da su prihodi glavnog grada u zadnjih devet godina porasli sa 600 milijuna na milijardu i 350 milijuna eura. Vlada je, dodao je, za obnovu Zagreba nakon potresa osigurala 2,9 milijardi eura, uz ulaganja u obrazovnu, zdravstvenu, komunalnu, kulturnu i sakralnu infrastrukturu.
Na tržištu rada zabilježeno je 61.500 nezaposlenih, što je prema Plenkoviću najmanje dosad. Stopa nezaposlenosti iznosi 3,7 posto, a prosječna plaća u Hrvatskoj 1.555 eura. U Zagrebu je prosjek veći od 1.700 eura, dok je nezaposleno oko 6,5 tisuća ljudi.
Inflacija u Hrvatskoj u sjeni velikih ulaganja
Vlada ističe da se gospodarski zamah vidi i kroz ulaganja na otocima. Na prvoj sjednici Otočnog vijeća u Postirama na Braču uručena su 104 ugovora vrijedna 25 milijuna eura. U mandatima ove Vlade, prema iznesenim podacima, u otoke je ukupno uloženo više od 5 milijardi eura.
Iako je Inflacija u Hrvatskoj glavna ekonomska tema, premijer je naglasio i ulaganja u zdravstvo. Otvorena je obnovljena Specijalna bolnica Biokovka u Makarskoj, vrijedna 10 milijuna eura, a najavljen je i projekt izgradnje novog KBC-a Osijek za oko 800 tisuća stanovnika istoka zemlje.
Slavonija, obljetnice i nova poruka građanima
U Osječko-baranjskoj županiji otvoren je Centar za starije osobe u Našicama, vrijedan 13 milijuna eura. Premijer je podsjetio da je kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u pet slavonskih županija dosad plasirano 5 milijardi eura, što Vlada prikazuje kao dugoročno ulaganje u regionalni razvoj.
Prošli tjedan obilježeni su Dan državnosti, Dan Hrvatske vojske i Dan Hrvatske kopnene vojske, a održan je i prvi Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. Inflacija u Hrvatskoj ostaje pokazatelj koji će građani najpažljivije pratiti, ali Vlada poručuje da uz mjere za cijene nastavlja s ulaganjima, obnovom i reformama.
Više:
Škotska reprezentacija otkrila čudne navike uoči Svjetskog prvenstva
Alex Scott nadomak prvog nastupa za Englesku u pripremama za Svjetsko prvenstvo
Ždrijeb SHNL-a razotkrio bombu: Dinamo i Hajduk čekaju kraj koji će tresti Hrvatsku
