Godišnja inflacija u Hrvatskoj u rujnu je dosegnula 4,7 posto, pokazuju prve procjene Državnog zavoda za statistiku. Rast cijena ubrzao je u odnosu na kolovoz, kada je godišnja stopa iznosila 4,2 posto. Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi s kolovozom 2026. godine, potrošačke cijene porasle su za 0,9 posto.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić ocijenio je kako je u nepovoljnim okolnostima pozitivna vijest stagnacija cijena hrane. Istodobno je upozorio da bi se visoke stope rasta cijena mogle zadržati i tijekom sljedećih mjeseci ako se ne smire napetosti na Bliskom istoku i ne padnu cijene nafte na svjetskim tržištima.
Što trenutačno pokreće inflacija u Hrvatskoj?
Najveći pritisak stvaraju energenti, čije su cijene na godišnjoj razini porasle 20,5 posto. Cijene usluga povećane su za 7,6 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 1,4 posto. Prema Ćorićevoj ocjeni, inflacija u Hrvatskoj trenutačno je ponajprije posljedica snažnog energetskog udara, a ne novog poskupljenja osnovnih prehrambenih proizvoda.
Hrana, piće i duhan zajedno su u odnosu na rujan prošle godine poskupjeli blagih 0,2 posto. Ministar smatra da hrana unutar te skupine nije zabilježila stvaran rast cijena, nego da je povećanje uglavnom povezano s duhanom i višim trošarinama uvedenima početkom godine. Inflacija u Hrvatskoj tako zasad nije dodatno potaknuta cijenama hrane, što Vlada vidi kao razlog za oprezni optimizam.
Bez državnih mjera stopa bi bila oko sedam posto
Ćorić tvrdi da su državne intervencije u cijene električne energije, plina i goriva ublažile prelijevanje energetskih troškova na ostatak gospodarstva. Prema izračunu koji je iznio, bez Vladinih mjera inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj bi razini trenutačno iznosila približno sedam posto. Naglasio je da se cijene energenata ne mogu potpuno isključiti iz troškova proizvodnje, prijevoza i pružanja usluga.
Ministar se nije složio s tvrdnjom da rast cijena nužno znači i opći pad kupovne moći građana. Kao argument naveo je rast osobne potrošnje te podatak da su plaće tijekom duljeg razdoblja rasle brže od inflacije. Ipak, visoko godišnje poskupljenje usluga pokazuje da kućni proračuni i dalje ostaju izloženi znatnim pritiscima.
Bliski istok ostaje najveći rizik za cijene
Daljnje kretanje cijena uvelike će ovisiti o stanju na Bliskom istoku i svjetskom tržištu nafte. Za inflaciju u Hrvatskoj posebno je važno hoće li se stabilizirati opskrba i smanjiti cijene energenata. Ćorić je kao ohrabrujući signal izdvojio povećanje količine nafte koja posljednjih dana prolazi kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Vlada i dalje očekuje da će se domaća stopa inflacije početkom iduće godine približiti prosjeku eurozone i Europske unije. Istodobno bi rast hrvatskog gospodarstva, prema ministrovim riječima, trebao ostati osjetno viši od europskog prosjeka. Takav scenarij ipak ovisi o smirivanju energetskog tržišta i izostanku novih geopolitičkih poremećaja.
Inflacija u Hrvatskoj i najavljene mjere protiv visokih marži
Na smirivanje dijela cijena, smatra Ćorić, utjecala je i najava poreza na prekomjerne marže. Taj preventivni porezni model najavljen je u svibnju, a obveznici bi sljedeće godine trebali postati trgovci i drugi poslovni subjekti koji nisu smanjili marže. Vlada očekuje da će sama mogućnost uvođenja poreza djelovati kao pritisak protiv neopravdanih poskupljenja.
Europska komisija Hrvatskoj je odobrila mogućnost zahvata u europski dio trošarine na gorivo, čime je otvoren dodatni prostor za ublažavanje mogućih cjenovnih šokova. Ipak, takva mjera smanjila bi važne proračunske prihode. Ćorić je najavio i da bi cijene benzina i dizela od sljedećeg tjedna trebale pasti, što bi moglo ublažiti inflaciju u Hrvatskoj i troškove građana.
Više:
Nesreća u Dugom Selu: Jedna pogreška na raskrižju završila teškom ozljedom
Ruski napadi na Kijev paralizirali grad: Gradonačelnik upozorava da je riječ o preživljavanju
Misterij na zapadu Zagreba: kamenolom u Podsusedu ponovno zabrinuo stanovnike
