Sjedinjene Američke Države i Japan potvrdili su da su prošlog tjedna zajednički djelovali na deviznom tržištu kako bi zaustavili pad japanske valute. Intervencija za jen uslijedila je nakon što je valuta oslabila na novu najnižu razinu u posljednjih 40 godina, izazivajući zabrinutost zbog mogućih posljedica za japansko i svjetsko gospodarstvo.
Riječ je o prvom takvom koordiniranom potezu dviju država od 2011. godine. Tada su SAD i Japan, zajedno s drugim partnerima, djelovali u suprotnom smjeru te pokušali oslabiti jen nakon razornog potresa i cunamija koji su pogodili istočni dio zemlje.
Zašto je intervencija za jen postala nužna?
Japansko Ministarstvo financija objavilo je da je zajednička akcija s američkim Ministarstvom financija bila odgovor na pretjeranu nestabilnost i neuredna kretanja tečaja tijekom posljednjih mjeseci. Intervencija za jen trebala bi poslati upozorenje ulagačima koji računaju na nastavak pada japanske valute.
Američki ministar financija Scott Bessent poručio je da su koordinirane aktivnosti zaustavile neuredna tržišna kretanja. Dodao je kako Washington snažno podupire odlučne tržišne i monetarne mjere Japana usmjerene na ispravljanje, prema njegovim riječima, znatne podcijenjenosti valute.
Washington štiti i vlastite gospodarske interese
Ekonomist Shigeto Nagai iz tvrtke Oxford Economics ocijenio je da je intervencija za jen u američkom nacionalnom interesu jer može donijeti značajne koristi uz relativno nizak trošak. Slabljenje japanske valute i rasprodaja državnih obveznica mogli bi se preliti na globalna tržišta te povećati troškove američkog zaduživanja.
Nagai očekuje da će dvije države još neko vrijeme povremeno i koordinirano izlaziti na tržište. Čak i ako iznosi ne budu posebno veliki, stalna neizvjesnost oko mogućeg djelovanja vlasti mogla bi odvratiti špekulante od agresivnog klađenja na daljnji pad valute.
Velika razlika između američkih i japanskih kamata
Glavni razlog zbog kojeg je japanski jen povijesno slab leži u velikoj razlici između kamatnih stopa u Japanu i drugim razvijenim gospodarstvima. Intervencija za jen može kratkoročno stabilizirati tečaj, ali ne uklanja temeljne okolnosti zbog kojih je valuta manje privlačna međunarodnim ulagačima.
Japanska središnja banka posljednji je put povećala ključnu kamatnu stopu u lipnju, i to na jedan posto, najvišu razinu od rujna 1995. godine. Istodobno se referentna kamatna stopa američkih Federalnih rezervi nalazi u rasponu od 3,50 do 3,75 posto, što ulaganja u dolarsku imovinu čini privlačnijima.
Slabija valuta stvara nove probleme Japanu
Japan se istodobno suočava s dugotrajnim smanjenjem broja radno sposobnih stanovnika, niskom produktivnošću i velikom ovisnošću o uvozu energenata. Budući da se nafta i plin uglavnom plaćaju u američkim dolarima, slabiji jen povećava troškove uvoza te može dodatno potaknuti rast potrošačkih cijena.
Zbog toga intervencija za jen nije važna samo trgovcima valutama. Naglo slabljenje može pogoditi kućanstva i poduzeća, posebno preko skupljeg goriva, električne energije, hrane i industrijskih sirovina. Istodobno slabija valuta pomaže izvoznicima jer njihovu robu čini konkurentnijom na stranim tržištima.
Nove zajedničke akcije ostaju na stolu
Japanske i američke vlasti naglasile su da neće oklijevati ponovno djelovati ako tržišna kretanja postanu pretjerana. Nova intervencija za jen zato bi mogla uslijediti bez velike najave, osobito ako ulagači ponovno pokušaju brzo spustiti vrijednost valute ili izazvati rasprodaju japanskih državnih obveznica.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je Japan zatražio pomoć zbog slabljenja svoje valute te naglasio da je Washington spreman podržati saveznika. Poruka dviju vlada sada je jasna: kretanje tečaja neće se prepustiti tržištu ako zaprijeti financijskoj stabilnosti i širem gospodarstvu.
Više:
Šok za cijelu zemlju: suđenje maloljetniku u Maleziji otkriva mračnu pozadinu
Ariana Grande povlači se iz javnosti, a jedna odluka iznenadila je obožavatelje
Zabrana za Massive Attack potresla fanove: Jedna zastava izazvala drastičnu odluku
