Ivan Pristaš – novo ime u najnovijem političkom sukobu koji potresa Hrvatsku. Saborska zastupnica Sandra Benčić napala je Vinka Kojundžića, poduzetnika i donatora predsjedničke kampanje Marije Selak Raspudić. No umjesto povlačenja, Kojundžić je uzvratio – i to udarcem koji bi mogao imati ozbiljne posljedice po Možemo.
Naime, u svom odgovoru Benčićki, Kojundžić je spomenuo misterioznog donatora kampanje Ivane Kekin – Ivana Pristaša.
Iako još uvijek nije potvrđeno radi li se o istoj osobi, sumnja se da je riječ o Ivanu Pristašu, voditelju Službe za medicinsku informatiku i biostatistiku (SMIB) pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Riječ je o osobi koja ne samo da upravlja strategijom IT sustava HZJZ-a, već i ima pristup izuzetno osjetljivim osobnim podacima građana Republike Hrvatske – uključujući i djece.
Može li djelatnik HZJZ-a na tako osjetljivom mjestu biti aktivni član Možemo i donator?
Cijeli sukob započeo je izjavom Benčić u Saboru, gdje je prozvala donatore kampanje Marije Selak Raspudić. Među imenima koja je navela bio je i Vinko Kojundžić, kojeg je nazvala “notornim”. Time je, očekivano, zapalila medijski prostor.
Ali u odgovoru koji je uslijedio, Vinko Kojundžić je učinio nešto neočekivano – preusmjerio je pozornost javnosti na drugu kampanju, onu predsjedničke kandidatkinje Ivane Kekin, iza koje stoji politička platforma Možemo!. Tamo je, prema njegovim riječima, donacije davao i “mali donator Ivan Pristaš”.
Vinko Kojundžić implicira da Ivan Pristaš radi stvari koje bi – ako izađu u javnost – mogle ozbiljno uzdrmati političku sliku.
Uloga HZJZ-a i pitanje osobnih podataka
U ovom trenutku najvažnije pitanje nije samo tko je donirao kampanju, nego kakav položaj osoba poput Ivana Pristaša ima unutar sustava javnog zdravstva.
Prema dostupnim informacijama, Ivan Pristaš u HZJZ-u vodi službu zaduženu za razvoj i provedbu informatičke strategije Zavoda. To uključuje:
- Planiranje korištenja i razvoja informacijskih resursa HZJZ-a
- Usklađivanje i upravljanje podacima
- Podršku svim informatičkim sustavima Zavoda
- Upravljanje sigurnosnim protokolima i bazama podataka
Drugim riječima – riječ je o osobi koja ima potencijalni pristup ogromnoj količini osjetljivih podataka, uključujući medicinske kartone, demografske profile, statistiku o djeci, COVID podacima i više.
Ako se potvrdi da ista osoba iz sustava – koja raspolaže ovakvom vrstom podataka – financira političke kampanje, to postavlja ozbiljna pitanja o etici, potencijalnom sukobu interesa i sigurnosti osobnih podataka te je li se ti osobni podaci koriste u svrhu promicanja Možemo!.
HZJZ pere ruke: “Ne komentiramo privatne aktivnosti djelatnika”
Nakon što je redakcija portala Stijena.info poslala službeni upit HZJZ-u, odgovor je stigao brzo, ali bio je – krajnje neutralan i štur:
“Hrvatski zavod za javno zdravstvo nema ovlasti ni praksu komentirati privatne aktivnosti djelatnika koje nisu u vezi s njihovim službenim obvezama.”
Takva rečenica možda zvuči pravno korektno, ali za mnoge građane ona otvara više pitanja nego što daje odgovora. Jer, ako zaposlenik državne zdravstvene institucije donira političku kampanju koja zatim oblikuje javne politike, možemo li to i dalje smatrati “privatnom aktivnošću”?
Misterij Pristaševe šutnje
Dotični Ivan Pristaš, za kojeg se sumnja da je spomenuti donator iz odgovora Vinka Kojundžića, nije odgovorio na upit Stijena.info. Njegova šutnja u ovom trenutku djeluje kao signal upozorenja. Je li riječ o pokušaju izbjegavanja odgovornosti? Ili o očekivanju političke zaštite?
Dvostruka mjerila Sandre Benčić?
Posebnu pozornost u ovoj priči zaslužuje Sandra Benčić. Iako je napala Kojundžića i Selak Raspudić zbog donacija, do sada se nije očitovala o prozivci vezanoj za donatora Ivana Pristaša predsjedničkoj kampanji Ivane Kekin. Inače vrlo elokventna i brza na jeziku, nakon spominjanja Ivana Pristaša naglo je zašutila. Kako to?
Afera koja tek počinje?
U ovoj priči, još uvijek nema konačnog odgovora. Ne znamo sa sigurnošću je li donator iz odgovora Vinka Kojundžića zaista Ivan Pristaš iz HZJZ-a. Ne znamo što je radio i zašto je to toliko politički osjetljivo.
Ali ono što znamo jest da se sve češće pokazuje isprepletenost politike, institucija i privatnih interesa. A kada se u sve to uključe osobni podaci građana – posebno djece – tada više ne govorimo samo o etici, već i o sigurnosti države.
Javnost zaslužuje odgovore. I to brzo.
