Univerzitet u Sarajevu je u studijskoj 2022./2023. godini raspisao natječaj za prijem 6.136 studenata, a nakon prvog roka na prvi ciklus i integralne studije upisalo se 3.459 budućih studenata.
Najveći interes iskazan je za tehničke i medicinske znanosti.
Osim što su te struke tražene na tržištu rada, jedan od razloga velikog zanimanja za te studije moglo bi biti i to što je Sarajevska županija donijela odluku da financira sve studente koji prvi put upisuju prvu godinu prvog ciklusa IT studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Situacija sa upisom na studije društvenih znanosti drastično se razlikuje.
Nijedan student na prvom roku se nije upisao perzijski jezik, ruski jezik, sociologiju i etnologiju ili nastavnički smjer biologije.
Prema planu upisa u studijskoj 2022/2023. godini Univerzitet u Sarajevu planira upis ukupno 10.641 studenta, 6.146 na prvi ciklus studija, te 205 studenata stručnog studija i 78 studenata specijalističkog studija.
Prema dostupnim podacima, akademske 2010/11 broj upisanih studenata iznosio je 115.538. Tekuće akademske godine, broj studenata na Sarajevskom univerzitetu iznosi 74.566 što je za 40.972 manje u posljednjih 12 godina.
Na tu negativnu društvenu pojavu reagirao je ekonomista Faruk Hadžić koji je problematizirao demografsko nestajanje u BiH.
“O stvarnim problemima našeg društva i države sve manje i manje se priča u javnosti, što je dobra prilika da podsjetimo da bez ljudi i građana neće biti ni naše države. Naravno, u pitanju je demografsko nestajanje.
Ovih dana je aktuelan upis na fakultetu, pa se može pročitati kukanje kako je sve manje i manje upisanih studenata i kako na nekim odsjecima uopće nema prijava. Takav razvoj događaja ne treba čuditi budući da je od akademske 2010/11, kada je broj upisanih studenata iznosio 115.538, smanjen na 74.566 u akademskoj 2021/22 ili za 40.972, što je smanjenje od 35,5% za samo 12 godina.
Segment visokog obrazovanja treba ozbiljnu reformu, što se posebno odnosi na univerzitete u državnom vlasništvu. Demografska kretanja su takva, da u narednih 10 godina možemo očekivati da će ukupni broj studenata biti ispod 50.000, što će značiti zatvaranje pojedinih univerziteta.
Takvi trendovi jednostavno nameću potrebu privlačenja stranih studenata kroz programe koji će im omogućiti aktivno učešće na tržištu rada, što može biti problematično sa aspekta reforme studijskih programa, koji bi se trebali prilagođavati za nastavu na engleskom jeziku stavljajući u fokus studente i njihove obrazovne potrebe, a ne potrebe i zahtjeve profesora.
Izazove koje imamo ne možemo riješiti preko noći, ali trebamo donijeti odluku da se moramo i trebamo mijenjati. Neka znanja i metode prenošenja znanja koja su možda bila bitna prije 20-30-40 godina, jednostavno sada više nisu. Sada je neko novo vrijeme. Hoćemo li krenuti naprijed, ovisi samo o nama”, smatra Faruk Hadžić.
Na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, na dan 30. lipnja 2022. u Bosni i Hercegovini je bilo nezaposlenih 359.607 osoba od čega je 31.427 sa završenim fakultetom, zaključuje Radiosarajevo.
Ništa bolje situacija nije ni u Mostaru, bilo da su u pitanju fakulteti, bilo da su u pitanju srednje škole. Mostarski mediji su nedavno objavili da je Ekonomsku školu u Mostaru, gdje se nekada morao imati visoki prosjek ocjena za upis, upisalo sveukupno 9 učenika.
