Dio stanovnika zagrebačkog Borovja protivi se projektu koji predviđa 11 stambenih zgrada s približno 600 stanova za priuštivo stanovanje. Kako prenosi HRT, građani strahuju da bi izgradnja zgrada na Borovju mogla ukloniti posljednju veću zelenu površinu u naselju i dodatno opteretiti postojeću infrastrukturu.
Stanovnici naglašavaju da se ne protive priuštivom stanovanju, nego odabranoj lokaciji i razmjerima projekta. Procjenjuju da bi se u nove stanove moglo doseliti oko 1700 ljudi. Smatraju da izgradnja zgrada na Borovju prije donošenja konačne odluke zahtijeva jasne odgovore o prometu, zdravstvenoj skrbi, školskim kapacitetima i utjecaju projekta na okoliš.
Zašto izgradnja zgrada na Borovju zabrinjava građane?
Stanovnik Borovja i vijećnik Gradske četvrti Peščenica-Žitnjak Marijo Pisk upozorava da su lokalne prometnice nedostatne već za sadašnji broj stanovnika. Navodi i probleme s dostupnošću liječnika te tvrdi da ambulante ne primaju nove pacijente. Prema njegovim riječima, izgradnja zgrada na Borovju mogla bi povećati i pritisak na školu, čija je dogradnja planirana prema ranijim procjenama broja djece.
Građani traže i objašnjenje zašto nije ponovno provedena studija utjecaja na okoliš. Posebno ih zabrinjava mogućnost gubitka prostora koji doživljavaju kao posljednju zelenu oazu u gusto izgrađenom dijelu grada. Stanovnica Borovja Alka Vuica poručila je da gradska vlast, prema njezinu mišljenju, ne pokazuje dovoljno razumijevanja za zabrinutost ljudi koji ondje godinama žive.
Grad tvrdi da je riječ o stambenoj zoni
Iz Grada Zagreba odgovaraju da predmetno zemljište gotovo 20 godina nema status zelene površine, nego stambene zone. Navode da važeći Generalni urbanistički plan predviđa planski razvoj, gradnju do devet nadzemnih etaža, novu prometnu mrežu te sportske, rekreacijske i parkovne sadržaje. Grad zato smatra da izgradnja zgrada na Borovju ne znači nužno izbor između novih stanova i zelenila.
Prema gradskom priopćenju, cilj urbanističkog plana jest uspostaviti ravnotežu između razvoja priuštivog stanovanja na gradskom zemljištu i stvaranja kvalitetnog, zelenog te svima dostupnog životnog okruženja. Projekt se provodi u skladu s važećim prostornim planovima, tvrde gradske službe, a konačna rješenja trebala bi uključivati i sadržaje potrebne budućim i sadašnjim stanovnicima tog dijela Zagreba.
Moguć prosvjed ako se zahtjevi ne razmotre
Stanovnici podsjećaju na prosvjede građana Savice koji su se prije desetak godina protivili gradnji u svojem parku. Među sudionicima je tada bio i današnji zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Građani Borovja poručuju da žele sačuvati zelenu površinu na sličan način, a Pisk navodi da će njihove aktivnosti biti zakonite te da prosvjed nije isključen.
Sukobljene poruke pokazuju da izgradnja zgrada na Borovju nije samo pitanje novih stanova. Rasprava obuhvaća kvalitetu života, dostupnost javnih usluga, prometnu povezanost i način upravljanja preostalim neizgrađenim prostorima. Stanovnici očekuju konkretne podatke o tome kako bi naselje moglo prihvatiti velik broj novih ljudi bez dodatnog pogoršanja svakodnevnih uvjeta.
Javna rasprava odlučit će o daljnjim koracima
Hoće li primjedbe građana promijeniti konačni urbanistički plan, trebalo bi biti poznato nakon završetka javne rasprave. Upravo će taj postupak pokazati hoće li Grad prihvatiti dio zahtjeva stanovnika ili nastaviti s projektom u sadašnjem obliku. Izgradnja zgrada na Borovju tako ostaje tema koja bi mogla potaknuti nove sastanke, javne reakcije i prosvjedne aktivnosti.
Ključno pitanje bit će može li se pronaći rješenje koje istodobno osigurava priuštive stanove, potrebnu infrastrukturu i dovoljno kvalitetnih zelenih površina. Dok Grad projekt predstavlja kao planski razvoj zapuštenog prostora, stanovnici upozoravaju da posljedice neće biti moguće jednostavno ispraviti nakon početka radova.
Više:
Španjolska pred finale ostala bez ključnog treninga: Oluja poremetila planove u posljednji trenutak
121 tisuća putnika stiže u Split: Rekordan vikend donosi velike gužve
Škotski Liga kup donio spektakl s osam golova: Tinejdžer zabio prvijenac, Elliott briljirao
